Zajedništvom i suradnjom u borbu protiv siromaštva

Zajedništvom i suradnjom u borbu protiv siromaštva

Mnogi su ostali iznenađeni kada su prošli tjedan na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u organizaciji UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Političke platforme za istim stolom vidjeli predstavnike radničkih sindikata, umirovljeničkih udruga i umirovljeničkih stranaka. Ono što sve sudionike navedene tiskovne konferencije povezuje je zajednički problem odnosno rastuće siromaštvo radnika i umirovljenika. 

Radnički sindikati, umirovljeničke udruge i stranke dijele zajednički cilj - borbu protiv siromaštva radnika i umirovljenika stoga je čvrst stav UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Političke platforme nužnost uspostave što tješnje suradnje koja je ključna za uspješnu borbu kojom bi se osiguralo da radnici koji ulaze u mirovinu dobiju dostojanstvenu mirovinu. Ovo zapravo znači i borbu kojom bi se radnicima odnosno zaposlenicima omogućilo da tijekom svog radnog vijeka osiguraju adekvatnu mirovinu.

Sindikati se bore za prava radnika što uključuje veću plaću, bolje uvjete rada i socijalnu zaštitu, dočim sa druge strane, umirovljeničke stranke vode borbu za bolji mirovinski sustav kroz zaštitu i borbu za veća prava umirovljenika. Umirovljeničke stranke i udruge, kao i sami umirovljenici traže veće mirovine kroz novu formulu za izračun osnovice za mirovinu, ukidanje penalizacije, kvalitetnije usklađivanje mirovina, „13. mirovinu“, pravo na pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, gradnju više domova za smještajnih umirovljenika, bolju zdravstvenu zaštitu, kao i druge oblike socijalne skrbi. Jasno je dakle kako sindikati, umirovljeničke udruge i umirovljeničke stranke imaju veoma slične ciljeve.

Suradnjom sindikata i UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Političke platforme stvara se snažna radničko – umirovljenička „koalicija“ kao brojna, time i snažna formacija, koja i te kako u pozitivnom smislu može utjecati na politiku i donošenje odluka koje se tiču navedenih skupina a da se pri tome sindikati ne uvlače u politiku. Ova suradnja, obzirnom na broj zaposlenika i umirovljenika, udruženim nastupom kod rješavanja zajedničkih problema može imati puno veći utjecaj na političare i organizacije koje su uključene u donošenje odluka nego kada to rade svatko za sebe. Već je mnogo primjera u kojima je dokazano kako se snažnim zajedništvom  može dovesti do stvarnih promjena u zakonodavstvu i politici.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma smatra kako suradnja radničkih sindikata i umirovljeničkih stranaka, dakako i umirovljeničkih udruga, na rješavanju zajedničkih problema može u bliskoj budućnosti biti ključna za stvaranje društva u kojem se u punom smislu cijene rad i dostojanstvo radnika i umirovljenika. Stoga i ovom prilikom pozivamo buduće umirovljenike i bivše radnike (radnike i umirovljenike) da nas podrže u zajedničkim naporima u borbi protiv siromaštva radnika i umirovljenika.

  Umirovljenici mogu raditi na pola radnog vremena, što je npr. za pomoćnike u nastavi nedovoljno, ... (opširnije)

  Analiza Večernjaka pokazuje da broj primatelja najnižih mirovina raste, među novim umirovljenicima ih je 37 ... (opširnije)

Prema službenim podacima iz Hrvatske se u posljednjih 12 godina iselilo 450.000 ljudi u najvitalnijoj dobi. ... (opširnije)

Trideset je godina prošlo od VRO Oluja, mnogi su današnji umirovljenici sudjelovali u njoj, ili strepili ... (opširnije)

U Pakracu je potpisan ugovor za izgradnju prvog Braniteljskog centra u Republici Hrvatskoj za podršku hrvatskim braniteljima i ... (opširnije)

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)