NA ČEMU JE HSU, PITAJU SE MNOGI...

Na čemu je HSU? Pitaju se mnogi…

Na čemu su, ne zanima nas. Ima važnijih umirovljeničkih tema koja treba rješavati … Dok Vlada gospodina Plenkovića sve teže obuzdava cijene pojedinih za život neophodnih proizvoda te raznih usluga (zdravstva, plina, vode, benzina, dizela, prijevoza i sl.), dok brojnim mjerama pokušava koliko toliko pomoći umirovljenicima u sustizanju inflacije kroz formulu za usklađivanje mirovina te raznim potporama.

Stranka umirovljenika pozdravlja aktivnosti i napore Vlade i poručuje im da sve donijete mjere pomoći umirovljenicima, prije nego se donesu, nažalost, već su prevladane inflacijom i neumjerenim rastom troškova života. Nalazimo se u vremenu kada bi za naše gospodarstvo sama pandemija COVID-19 te strašne i razorne posljedice potresa bile nepremostive za proračun Hrvatske. Kada na sve to dodamo nesretni rat u Ukrajini, koji je dao neslućeni te nepredvidiv razorni smjer inflaciji koja će do kraja godine pokazati svoju pravu snagu s nesagledivim posljedicama po gospodarstvo te na standard svih građana Hrvatske, a i šire.

Sada je gospodine Plenkoviću, kako kaže ministar Marić, sve na stolu…

Stranka umirovljenika uz navedene činjenice, te uz sve Vaše napore pomoći na zaštiti standarda umirovljenika, iznova ukazuje na opravdanost našeg zahtjeva Vladi na potrebu žurnog 20% jednokratnog povećanja osnovice mirovina. Unatoč Vladinog prijedloga rješenja kao i modalitetima koji će biti realizirani početkom 2023. godine, danas su umirovljenici suočeni s nemogućom misijom odnosno da sa 74 kn koliko je povećana prosječna mirovina pokrivaju znatno veće troškove svog preživljavanja. Znamo da nije lako. Znamo da je teško, ali smo sigurni da je izvedivo. Za one koji su ugradili svoj rad, život i zdravlje u gospodarske temelje svoje države.

Stranka umirovljenika podsjeća na ne tako davne:

Izjave te stajališta sadašnjeg predsjednika HSU.

“U Hrvatskoj ima 14 umirovljeničkih stranaka, s umirovljeničkim predznakom i one su razjedinjene. Ta usitnjenost i podjela odgovaraju velikim strankama i HDZ-u i SDP-u. Moj je cilj da svi zajedno krenemo u borbu za umirovljenike”.

Isto tako i na naše javno ukazivanje na političko bahaćenje gospodina Gabričevića:

''Svaka bahatost pa tako i politička je protivnik i najmanje mogućnosti da velika umirovljenička populacija izbori bilo kakav politički uspjeh. Izborni ili statusni, da konačno bude u poziciji aktivnog odnosa prema svom stanju u društvu. Tako ovih dana imamo javni istup predsjednika HSU-a, Gabričevića, gdje urbi et orbi ukazuje kako po najnovijim istraživanjima biračke naklonosti oni postižu ‟značajan” rezultat od 3,1% simpatija glasačkog tijela.

Na sve ovo Stranka Umirovljenika poručuje umirovljenicima Hrvatske.

Ostajemo dosljedni javnom pozivu na Programsku suradnju umirovljeničkih stranaka i udruga u interesu umirovljenika.

Sukladno navedenom naš politički profil i put je interesni u interesu radnika i umirovljenika.

Da pojasnimo, kada kažemo da je naša politička borba interesna u interesu radnika i umirovljenika. Tada mislimo na, Deklaraciju o pravima umirovljenika, Zakon o radnim odnosima, izmjenu formule za usklađenje mirovina, usklađivanje mirovina s BDP-om obiteljsku mirovinu, Javnog pravobranitelja za umirovljenike, borbu protiv siromaštva umirovljenika, jednokratno žurno povećanje mirovina za 20%, isplatu Božićnice.

Te na sve druge politike koje će učiniti život umirovljenika dostojan čovjeka. Koji nakon pošteno odrađenog radnog vijeka očekuje i poštenu mirovinu dostojnu čovjeka.

Za ovo su nam potrebni stručni, moralni, dosljedni i pošteni kadrovi koji će znati izbjeći sve političke zamke koje bi navedene interese umirovljenika zamijenili interesima stranke ili još gore osobnim interesima za neke male osobne sinekure.

Uporište našoj dosljednosti na Programskoj suradnji umirovljeničkih stranaka nalazimo na tragu iskazane želje umirovljenika te podršku brojnih udruga i drugih asocijacija umirovljenika koje žele da umirovljeničke stranke ostvare Programsku suradnju i tako objedinjeni izađemo na parlamentarne izbore u interesu umirovljenika.

Gospodine Gabričeviću, kada sve gore navedeno shvatite, te prihvatite naš, sada javni POZIV na Programsku suradnju umirovljeničkih udruga i stranaka.

Zajedno ćemo svjedočiti rejtingu ujedinjenih umirovljeničkih stranaka koji ih sigurno vodi u Sabor, a to je puno više od rejtinga od 1 ili 2,09% iz kojeg zaključujete da ste vodeća politička stranka u Hrvatskoj.

Ujedinjeni sa svojim predstavnicima u Saboru, možemo djelovati u interesu umirovljenika, u protivnom nestat ćemo s političke scene. Toga ste i  Vi svjesni g. Gabričeviću, citirat ću vašu izjavu ‟Ta usitnjenost i podjela odgovaraju velikim strankama i HDZ-u i SDP-u. Moj je cilj da svi zajedno krenemo u borbu za umirovljenike”.

Pitamo Vas. Što se to tako drastično promijenilo?

Te odbijate svaku suradnju s umirovljeničkim strankama.

Odlučite se, na čijoj ste strani.

Zagreb, 05.07.2022. godine

Lazar Grujić

Predsjednik

  Umirovljenici mogu raditi na pola radnog vremena, što je npr. za pomoćnike u nastavi nedovoljno, ... (opširnije)

  Analiza Večernjaka pokazuje da broj primatelja najnižih mirovina raste, među novim umirovljenicima ih je 37 ... (opširnije)

Prema službenim podacima iz Hrvatske se u posljednjih 12 godina iselilo 450.000 ljudi u najvitalnijoj dobi. ... (opširnije)

Trideset je godina prošlo od VRO Oluja, mnogi su današnji umirovljenici sudjelovali u njoj, ili strepili ... (opširnije)

U Pakracu je potpisan ugovor za izgradnju prvog Braniteljskog centra u Republici Hrvatskoj za podršku hrvatskim braniteljima i ... (opširnije)

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)