Predsjednica Republike u poreznoj oazi. Gdje je razlika između Jupitera i goveda?

Može li svatko od nas odlučiti svoj porez dati nekom potrebitom, mimo državnog proračuna, izbjeći nepotrebne formalnosti

Odluka Povjerenstva za sukob interesa da se predsjednica Republike ogriješila o načela vjerodostojnosti i nepristranosti u odnosu na HDZ – stranku čiji je kandidat bila na izborima – očekivano je podijelila javnu političku scenu. Riječ je, naravno, o donacijama, 1,17 milijuna kuna ostatka od predizborne kampanje, novcu koji su gospođa Grabar Kitarović i njezina matična stranka tako hladno i vješto „oprali“ pred očima cijele Hrvatske. Za humanitarne svrhe.

Možemo se izgubiti u argumentaciji „za“ i „protiv“ sporne odluke, zavisno od poznavanja javnih financija, porezne politike, svjetonazora ili stranačke preferencije, no potrebno je vratiti se na početak, priču odvrtiti korak po korak:

Novac je doniran za kampanju. Nije potrošen. Na dalje uplate tog viška novca – bez obzira na svrhu - treba platiti porez. Državi na čijem je čelu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednica Republike vraća taj novac političkoj stranci koja ju je kandidirala i podržala. Stranci u kojoj je zamrznula članstvo jer je sad predsjednica Hrvatica i Hrvata (i ostalih). To je nije spriječilo da sama određuje kome će donirati sporni novac. Dakle, novac je vratila u HDZ, ali zadržala pravo na zasluge, čak i bila nazočna na uručivanju!  Upravo u tom je detalju Povjerenstvo utvrdilo sukob interesa što je, prema našem mišljenju, tek jedan aspekt problema. Šteta je više etičke naravi, bez obzira na različita tumačenja.

Jer, svakom kunom koju doniramo izravno kao građani, na uplatnicama ili telefonskim pozivom za trajanja neke humanitarne akcije, plaćamo i PDV, koji je uredno i naveden u opisu troškova. Nitko od nas običnih smrtnika ne može pregovarati s državom na koji će način izbjeći plaćanje „nepotrebnog“ poreza ili domišljato izbjegavati takve „formalnosti“. Što o tome misle poduzetnici, svi oni koje preskupa država nemilice cijedi, kažnjava za najmanji propust, ovršuje, gasi tvrtke?

Jesu li glasovali za predsjednicu koja im je obećala bolje poduzetničko okruženje?

Izuzev Povjerenstva za sukob interesa, koje će pristrani vjerojatno nazivati „leglom udbaša i komunjara“, nitko se iz neuplaćenim porezom zakinutih nadležnih tijela nije oglasio. Sve je valjda zakonito? Kakva je to poruka svekolikom pučanstvu? Gdje je razlika između Jupitera i goveda. Naravno, uz odbijanje argumenata Povjerenstva, prkosna poruka stiže iz Pantovčaka  – Predsjednica Grabar Kitarović bi to učinila opet, ako zatreba! Hoće li sve one Hrvatice i Hrvati, građanke i građani, ako zatreba, opet glasovati za njezin drugi mandat?

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)