Kada se prosječna radnička mirovina od 636 eura stavi u odnos sa prosječnom plaćom od 1446 eura, izlazi da je udjel mirovine u plaćama 43,9 posto. To je daleko predaleko od obećanih 60 posto udjela mirovina u plaćama, kada je premijer Andrej Plenković 2016. godine osvajao svoj prvi mandat. I tu se ne radi o bilo kakvom obećanju, već o ključnom kriteriju EU za standard života iznad rizika od  siromaštva. 

Zato je 60 postotni udjel mirovina u plaćama prvi i najvažniji cilj političke borbe Stranke umirovljenika u vremenu pred nama. Kako to postići? Općim gospodarskim razvojem, bavljenjem važnim strateškim igrama, a ne sitnim dnevnopolitičkim igricama.

Htjeli biste znati koliko iznose mirovine, a da vas ne umore objašnjavanja, evo najosnovnijih brojki iz statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Neka brojke govore same za sebe.

U listopadu je 1.230.489 umirovljenika primilo za rujan prosječno 610 eura mirovine, ali tu su i međunarodni ugovori. Kad se gledaju samo domaće mirovine onda nas je 1.037.720, te primamo prosječno 688,81 eura.

U tome je 72.232 umirovljenika s braniteljskim mirovinama (prosječno 1.322 eura), pa 16.219 umirovljenika koji su umirovljeni kao djelatne vojne osobe, policajci i druge ovlaštene službene osobe (prosječno 888 eura), kao i pripadnici HVO ili članovi njihove obitelji, njih 7.724 (736 eura).

Dakle, kada se izdvoje mirovine po međunarodnim ugovorima i po posebnim propisima ostaje 941.545 tzv. radničkih mirovina, sa iznosom prosječne mirovine od 636 eura.

A koliko nas čini prosjek?

U starosnoj mirovini je 520220 umirovljenika, dok je korisnika prijevremene mirovine 206557. Umirovljenika starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike je 62937. U kategoriji starosne mirovine je i 74631 umirovljenik preveden iz invalidske  mirovine. Invalidske mirovine prima 152596 ljudi. U statistici je i 388 umirovljenika korisnika prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca.