Hrvatska ima najmanje motivirane radnike u istočnoj Europi

Domaće tvrtke ne uspijevaju zadržati najtalentiranije ljude, pokazuje analiza švicarskog IMD-a među 60 zemalja.

Hrvatska ima premalo angažiranih zaposlenika, onih koji u rad ulažu emotivni napor stvarajući novu vrijednost za svoju organizaciju, a istodobno nije sposobna u gospodarstvu zadržati talente, pokazuju dva globalno relevantna istraživanja.

Gallupovo istraživanje globalnog stanja rada (State of the Global Workplace) pokazalo je da Hrvatska među 15 zemlja srednje i istočne Europe ima najmanji udio zaposlenih koji u radu sudjeluju aktivno, samo 3 posto.

Čak 32 posto zaposlenika na poslu je "aktivno neangažirano", što je jedan od većih udjela na promatranom području. Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, koji je istraživao sposobnost 60 zemalja za razvoj, privlačenje i zadržavanje nadarenih ljudi u kompanijama, Hrvatsku je smjestio na začelje rang-liste, njezino 58. mjesto.

Gallupovo istraživanje odražava mišljenja i stavove zaposlenika o kvaliteti radnog okruženja kroz 12 uvjeta koji utječu na produktivnost, a IMD-ovo se, osim na statistici, zasniva na mišljenju gospodarstvenika o stanju na tržištu rada. Promatrani zajedno, rezultati tih istraživanja pokazuju da stanje na hrvatskom tržištu rada ne odgovara nikome, ni zaposlenicima ni njihovim poslodavcima, a konačni rezultat je dugogodišnja recesija bez jasne perspektive za boljitak.

Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala, kaže kako primjeri iz svjetske prakse pokazuju da razina zadovoljstva zaposlenika uvelike utječe na njegov angažman, a on se, pak, reflektira na poslovne rezultate tvrtke.

- Većina menadžera fokusirana je na financijske i poslovne ciljeve kompanije te razvoj zaposlenika stavlja u drugi plan. Problem je i šira depresija koja je nastupila zbog dugotrajne krize i pomanjkanja jasnih strategija. Neke multinacionalne kompanije još drže korak i prate trendove, a lokalnim je kompanijama to sve teže jer se jednostavno fokusiraju na borbu za preživljavanje na mrtvom tržištu.

Evo nam odličnog intervjua s Teleskopa.hr koji je objavljen "u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije ... (opširnije)

Izdvajanjem dva primjera diskriminiranih umirovljenika Stranka umirovljenika zatražila da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude ... (opširnije)

  Umirovljenici mogu raditi na pola radnog vremena, što je npr. za pomoćnike u nastavi nedovoljno, ... (opširnije)

  Analiza Večernjaka pokazuje da broj primatelja najnižih mirovina raste, među novim umirovljenicima ih je 37 ... (opširnije)

Prema službenim podacima iz Hrvatske se u posljednjih 12 godina iselilo 450.000 ljudi u najvitalnijoj dobi. ... (opširnije)

Trideset je godina prošlo od VRO Oluja, mnogi su današnji umirovljenici sudjelovali u njoj, ili strepili ... (opširnije)

U Pakracu je potpisan ugovor za izgradnju prvog Braniteljskog centra u Republici Hrvatskoj za podršku hrvatskim braniteljima i ... (opširnije)

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)