OVIH dana o kreditu u švicarskim francima mogu se čuti različita mišljenja - jedni okrivljuju banke koje su nudile/nagovarale građane na takve kredite te im odobravale iste iako dosta građana nije niti tada bila kreditno sposobna, drugi okrivljuju dužnike govoreći da su si sami krivi što su dizali kredite te da ih nitko nije silio na to.

Tko je kriv za situaciju u kojoj su se našli dužnici?

Još 2005. godine, u nekim je medijima bilo objavljeno više puta kako su krediti u francima rizični i to vrlo rizični, a posebice oni dugoročni, neki su građane nagovarali na kredite. Ali građani su htjeli povoljniji kredit, a banke su to jedva dočekale.

Vujčić 2005.: Ako se potrošaču nešto sviđa, ne možeš mu pomoći

I Boris Vujčić, tada zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke javno je upozorio na kredite u švicarcima što je prenijela većina hrvatskih medija. Jučer je sam o tome progovorio gostujući na HRT-u jer ga mnogi optužuju da nije ništa učinio po tom pitanju te da je i sam među krivcima za "dužničko ropstvo". Na pitanje je li on dovoljno učinio kako bi se upozorilo na opasnost od uzimanja kredita u francima, Vujčić je odgovorio: "Ja sam zadnji čovjek kojeg to treba pitati. Ja sam 2005. jedini jasno i glasno upozoravao da zaduživanje u francima nosi rizik, kojeg uzimatelji nisu bili svjesni. Po novinama su pisali da Vujčić od buhe pravi slona. Nije bio popularan proizvod, iako je bio jeftin. Nije bilo mnogo mišljenja da je nužno upozoravati. "

Nakon toga Vujčića su ušutkali, a u intervjuu Novom listu 2013. godine kazao je kako "pokušaji zaštite potrošača od proizvoda koji im se sviđaju nisu baš popularni". "I sam imam iskustvo iz 2005. kada sam upozoravao na rizičnost kredita u švicarskim francima i kada me javno nitko nije podržao. Dapače, razni komentatori i analitičari su pisali da od buhe pravim slona i pokušavam ljudima uskratiti jeftine kredite. Dakle, nije uvijek popularno pokušavati štititi potrošače, ako ljudi smatraju da su dovoljno sposobni upravljati svojom kreditnom sposobnošću i vole neki proizvod", pojasnio je tada Vujčić i zašto je odustao od upozoravanja.

Guverner Rohatinski nije se puno petljao, mnogi ga optužuju da je i on jedan od krivaca jer HNB nije zabranila kredite u švicarcima.

Jutarnji: Isplativost kredita je trenutačno veća nego rizik

I dok su neki mediji u svojim analizama objavljivali kako ti krediti i nisu baš toliko rizični te su ih preporučivali građanima, neki su donosili i upozorenja.

Tako je Jutarnji list nagovarao ljude na kredite u švicarcima s naslovom "Krediti u švicarcima: dobit veća od rizika". "Najnovija analiza valutnog rizika kredita u švicarskim francima Hrvatske narodne banke i njena netočna i senzacionalistička interpretacija u pojedinim medijima može uplašiti i dezinformirati građane. Računica je zapravo vrlo jednostavna - isplativost tih kredita je trenutačno veća nego rizik, što, dakako, ne znači da o njemu treba voditi računa.", pisao je Jutarnji.

Slobodna Dalmacija objavila je u srpnju 2005. godine, taman negdje u vrijeme nakon Vujčićeve izjave, tekst u kojemu se upozoravalo na kredite u francima.

U tekstu naslova "Franak može naplatiti danak" stoji: "Premda su krediti u "švicarcima" jeftiniji, oni koji se za njih vežu preuzimaju rizik da tijekom dvadesetogodišnje otplate tečaj franka ojača 10 do 15 posto, a time i otplatne rate".

I tada je bilo jasno da Hrvatska narodna banka održava tečaj eura prema kuni, a da za franak nema jamstava. U tekstu piše i kako su čak i bankari - koji su plasirali kredite otvoreno govorili o riziku.

"Nisu skrivali ni razlog zbog kojeg su se odlučili ponuditi ljudima takve zajmove: trenutačno na tržištu novca povoljnije nabavljaju švicarski franak, pa mogu ponuditi građanima nižu kamatnu stopu nego za zajmove u eurima. Upozoravale su i da zaduživanje u francima građanima znači nižu ratu i bolju kreditnu sposobnost, ali bi ipak prilikom odluke o ovakvom kreditu, osim pogodnosti, u obzir svakako trebali uzeti i minus zvan - mogućnost rasta tečaja. Bankari su također napominjali da se krediti u eurima općenito smatraju manje rizičnima, jer je Hrvatska "visoko eurizirano tržište" na kojem se vrijednost većine dobara iskazuje u eurima.", pisala je Slobodna Dalmacija prije 10 godina.

"Ne uzimajte kredite u švicarskim francima"

Analitičar RBA Hrvoje Dolenec u razgovoru za Novi list, također u srpnju 2005. godine, upozorio je kako je jačanje franka očekivao te da bi to kod dugoročnih kredita, na 15 ili više godina, moglo stvoriti velike kumulativne troškove za korisnike kredita vezane za tu valutu. I on je upozorio kako HNB u slučaju rasta franka ne može puno učiniti jer se tečaj formira preko eura.

"Primjerice, ako švicarski franak jača prema euru, jača i prema kuni, što je dugoročno loše za hrvatske građane s kreditima u švicarskim francima jer će u budućnosti za isti nominalni iznos franaka (klauzula) trebati dati više kuna. Na žalost onih koji su već uzeli kredite u "švicarcima", dugoročna prognoza je upravo takva. Zbog političkih previranja i recesije u eurozoni, euru pozicija na svjetskom tržištu slabi, on sve manje opravdava naslov nove svjetske rezervne valute, a u općoj nestabilnosti potražnja se opet "seli" ka "starim" valutama s dugom tradicijom koje se percipiraju kao "utočište u moru nestabilnosti"", stajalo je u tekstu u Novom listu u kojemu je upozorenje bilo već u naslovu: Ne uzimajte kredite u švicarskim francima".

"Preporuka građanima jest da prije uzimanja kredita ne gledaju samo na visinu kamatne stope, već u obzir svakako uzmu tečajni rizik, pogotovo kod valuta na čije kretanje HNB nema utjecaja i naročito pri dugoročnim kreditima jer – što duži rok, to veći tečajni rizik.", rekao je Dolenec.

Krediti u švicarcu u Hrvatskoj su se počeli "dijeliti" otprilike na proljeće 2004. godine. Prva je počela s njima Erste banka, zatim Hypo. Ostale su ih kritizirale, pisao je Novi list, no nakon nekog vremena su im se i same pridružile.

2005. godine tečaj je bio oko 4,35 kn za jedan franak. Prvi veći rast dogodio se 2011. godine, a četiri godine kasnije novi šok.