Takav rejting odražava stajalište analitičara SP-ja da izostanak strukturnih i fiskalnih reformi nastavlja kočiti gospodarski rast, a baca i sumnju na dugoročnu održivost javnih financija zemlje. Kažu i da Hrvatskoj i dalje nedostaje gospodarska konkurentnost, ističući pritom da rigidnost plaća i cijena potkopavaju fleksibilnost rada.

S druge, pak, strane taj rejting odražava i srednjoročne prilike koje Hrvatska ima nakon ulaska u EU, a vezane su uz ključna područja rasta, poboljšanje konkurentnosti, pristup vanjskom zaduživanju i rješavanje izazova vezanih uz produktivnost.

U 2015. stagnacija

SP procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2014. zabilježiti pad od 0,6 posto, što bi bila već šesta godina recesije. Bruto domaći proizvod (BDP) od 2008. do sada smanjen je za 13,1 posto, napominju.

Ujedno, procjenjuju da će u drugoj polovini 2015. godine recesija završiti, pri čemu će u cijeloj 2015. BDP stagnirati, a u 2016. porasti po stopi od 1 posto, dok bi do 2018. njegov rast ubrzao do 1,8 posto.

Po mišljenju analitičara SP-ja, prvo će doći do oporavkainvesticija, a potom umjerenog oživljavanja potrošnje.

Po njihovim procjenama, u 2016. godini prosječan BDP po glavi stanovnika dosegnut će 13.600 dolara. Kako je to tek nešto iznad razine iz 2006., riječ je o izgubljenom desetljeću, napominju.

Upozoravaju i da dosad hrvatske institucije nisu bile u stanju učinkovito odgovoriti na ekonomske izazove, a zbog nadolazećih parlamentarnih izbora nisu vjerojatne reforme u kratkom roku.

U svojoj analizi ističu da veliki proračunski manjkovi te primjena nove Eurostatove računovodstvene metodologije ESA2010 pogoršavaju hrvatske pokazatelje vezane uz dug.

Pritom procjenjuju da će deficit opće države u ovoj godini ostati na 4,9 posto BDP-a, a zatim postupno padati, da bi u 2018. iznosio 3 posto. Tu procjenu temelje na činjenici da Vlada vjerojatno neće provoditi pojačanu konsolidaciju uoči izbora, unatoč recesiji.

No, ističu i da bi od 2016. nadalje oživljeni gospodarski rast i novi politički mandat trebali utrti put mnogo bržem smanjenju fiskalnog deficita.

Neto javni dug, po procjenama SP-ja, mogao bi dosegnuti vrhunac u 2017. godini i to 81 posto BDP-a. To je više nego su ranije procjenjivali, no analitičari SP-ja ističu da su uzeli u obzir da je kvazi-državni dug (dugovi javnih poduzeća), po novoj Eurostatovoj metodologiji sada uključen u dug opće države.

Za razliku od fiskalnih računa, Hrvatska je poboljšala svoje vanjske ravnoteže, ističu iz te agencije.

Procjenjuju da će višak tekućeg računa platne bilance za 2014. dosegnuti 1 posto BDP-a.

Ipak, s obzirom da je konstantno smanjivanje uvozne potražnje doprinosilo tom neuobičajenom višku, u SP-ju očekuju da će oporavak domaće potražnje od 2016. pa nadalje ponovno tekući račun bilance gurnuti u deficit. U razdoblju od 2016. do 2018. procjenjuju da će deficiti tekućeg računa biti 0,9 posto BDP-a.

Bankarski sustav pogođen razduživanjem

Osvrćući se na Hrvatsku narodnu banku, u toj agenciji ističu da je predana održavanju tečaja kune i eura, koji ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao i visoko euroizirano gospodarstvo (više od 70 posto zajmova i više od 60 posto depozita denominirano je ili povezano sa stranom valutom).

Hrvatski bankarski sustav, uglavnom u stranom vlasništvu, i dalje je zakočen zbog godina razduživanja, a nedavni aprecijacijski šok švicarskog franka dodatno će smanjiti njegovu profitabilnost, budući da udjel nenaplativihstambenihkredita u francima u Hrvatskoj trenutno doseže 17,4 posto.

Zbog svega navedenoga, u SP-ju zadržavaju postojeće rejtinge Hrvatske, kao i njihove stabilne izglede, što održava njihovo stajalište o uravnoteženim rizicima po rejting - s jedne strane srednjoročni EU investicijski program, a s druge stagnantno reformsko okruženje.

Hrvatski kreditni rejting u stranoj valuti SP-ja jednak je onom Fitcha, sa stabilnim izgledom, dok je kod Moody sa Ba1, uz negativne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neinvesticijskom području.