Socijalna destrukcija: Razlike u plaći i rizik od siromaštva sve veći

Hrvatskaje rekorder po najvišoj stopi rasta rizika od siromaštva među zemljama članicama EU: od 2008. do 2012. stopa rizika od siromaštva uvećana je za 18,5 postotnih poena, dok je to povećanje za EU 27 ostvareno za svega tri postotna poena

RIJEKA» U Hrvatskoj postoji znatnanejednakostu raspolaganju imovinom odnosno kapitalom. Dohodovna distribucija posebno je uznemirujuća i jedan je od temeljnih uzroka nejednakosti i socijalne nepravde. Potrebno se opredijeliti za strategiju socijalnog društva, odnosno za strategiju razvoja koja će omogućiti temeljnu socijalnu sigurnost radnika – neki su od osnovnih naglasaka s godišnje skupštine Znanstvenog društva ekonomista, o socijalno-dohodovnoj nejednakosti i siromaštvu u Republici Hrvatskoj. Skupština ZDE-a održana je još u ožujku, no zaključci, koje potpisuje predsjednik ZDE-a, prof. dr. Ivo Sever, objavljeni su tek ovihdana, nakon tiskanja u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta Rijeka/Proceedings.

Nejednakost

U priopćenju ZDE-aseizmeđu ostalog navodi da je od 1995. do 2001. vrijednost koeficijenta nejednakosti (Gini koeficijent) u Hrvatskoj povećana sa 0,37 na 0,39, da bi ekonomska kriza od 2008. naovamo dodatno pogoršala stvari: u 2012. je oko 59 posto hrvatskih građana raspolagalo sa samo 37 posto bruto mase raspodijeljenog dohotka (neto oko 32 posto), da bi manjina od oko 4 posto pučanstva iz gornje najbogatije trećine prisvojila 18,5 posto bruto mase dohotka (oko 15 posto neto). K tome, navodi se, u to nisu uključeni dohoci od kapitala i sive ekonomije koje u pravilu priskrbljuju bogatiji. Vrijednost Ginievog koeficijenta nejednakosti tako je dodatno povećana, i to na 0,44 posto. No, ističe se, cijeli tijek odnosa u razdiobi nije ostao samo na pogoršanju koeficijenta nejednakosti, nego je uslijedilo opće pogoršanje siromaštva. Hrvatska je naime rekorder po najvišoj stopi rasta rizika od siromaštva među zemljama članicamaEU: od 2008. do 2012. stopa rizika od siromaštva uvećana je za 18,5 postotnih poena, dok je to povećanje za EU 27 ostvareno za svegatripostotna poena, upozoravaju u ZDE-u, te zaključuju da je »vrijeme za utvrđivanje i preispitivanje uzroka socijalne destrukcije koju je doživjelo hrvatsko društvo tijekom proteklih godina«.

– Uzroci predočenog socijalnog stanja sežu nasampočetak uvođenja kapitalizma u hrvatski gospodarski sustav. Temeljni su uzroci vezani za pretvorbu i privatizaciju te uvođenjem i provedbom tzv. stabilizacijskog programa. Na to se logično nadovezala ekonomsko socijalna politika koja je uglavnom polazila od uvažavanja vlasničkog modela, koji je osiguravao društvenoj manjini raspolaganje većim dijelom vrijednosti imovine i mase stvorenog dohotka, navodi se zaključcima koje potpisuje prof. dr. Sever. Dodaje se da izvlačenje hrvatskoga gospodarstva iz dugogodišnje recesije, kao prioritetne zadaće za bilo kakve rasprave o gospodarskim i socijalnim temama, nije moguće investicijama na srednji, a još manje na dugi rok. Isto tako, ističe se, to nije moguće nikakvim iluzijama o strukturnim reformama. Navodi se nadalje i da radi zaustavljanja recesije nisu potrebne »teške« investicije, već proizvodnja s raspoloživim i neiskorištenim kapacitetima, koje treba »napojiti« obrtnim kapitalom radi financiranja reprodukcije i agregatne potražnje.

Monetarna politika

»Izravnim financiranjem proizvodnje iz recesije su se izvlačili i drugi, i to već krajem 2008., ali ne i Hrvatska«, upozorava Sever, dodajući da »monetarnapolitikane smije, niti može« ostati izvan procesa zaustavljanja recesije i davanja zamaha putanji rasta proizvodnje, uzpomoć aktiviranja sada neiskorištenih kapaciteta, bez obzira, kaže, na iluzije nositelja monetarne vlasti u pogledu skrbi o »stabilnosti« makroekonomskih odnosa: stabilnost nije prisutna već sama po sebi u uvjetima goleme nezaposlenosti koja prijeti društvenom i političkom katastrofom – da li monetarna vlast preuzima takvu odgovornost? – pitaju se u ZDE-u. Podržavaju uvođenje poreza na bogatstvo s prioritetom oporezivanja nasljeđa i nekretnina, u skladu s načelima društvene pravednosti, dok, ističu, radi smanjivanja dohodovne nejednakosti treba investirati u tržište rada posebno u određene aktivnosti politika tržišta rada i unapređivati suradnju između socijalnih partnera u kolektivnom pregovaranju.

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)