Primjena preferencijalnog glasovanja za parlamentarne izbore tek je detalj u nizu reformi potrebnih u demokratizaciji političke zbilje u Hrvatskoj

Približavanjem parlamentarnih izbora u Hrvatskoj učestali su prijedlozi za promjenama izbornog zakona. Mogli bi reći - zastarjelog i nepravednog dokumenta koji trenutačno niti na koji način ne predstavlja stvarne želje biračkog tijela. No, pitanje je zašto ti javno obznanjeni prijedlozi nisu dovoljno radikalni te su i nadalje u funkciji održanja bipolarne hrvatske političke scene. Pomno i temeljito osmišljen izborni inženjering prožeo je sve segmente sustava koji je glasove građana trebao pretvoriti u koliko-toliko razmjeran sustav predstavljanja biračke volje u Saboru. Statistike iz, primjerice, izborne godine 2011. dokazuju suprotno - nominalno razmjeran izborni sustav ponaša se poput većinskog. To se prije svega vidi u natprosječnom nerazmjeru između broja dobivenih glasova i ostvarenih saborskih mandata.

Lijepo je slušati o prijedlozima o dopisnom i elektronskom konzumiranju biračkog prava, ali takvi kozmetički zahvati ne rješavaju temeljno pitanje: je li glasanje pravo ili obveza? Možda bi bilo bolje da birači preuzmu odgovornost za politiku i političare koji je provode, na način da se uvede obvezno glasovanje. Naime, građani Republike Hrvatske imaju pravo na državljanstvo,osobnu iskaznicu, putovnicu, zapošljavanje..., a koje su im obveze? Nadalje, nigdje ni riječi u tim parcijalnim promjenama o, primjerice, snižavanju izbornog praga, koji bi omogućio i manjim strankama kvalitetniji politički život i utjecaj. Uz promjene izbornih jedinica i točnu evidenciju biračkih popisa, smatramo kako bi se opširnijim zahvatom u izborni zakon postigao željeni učinak – demokratizacija društva. Svjesni činjenice kako ove promjene nailaze na otpor kod dviju naših najvećih stranaka, nije nam jasno zašto udruge koje se upliću u politički rad o tome ne vode brigu. Sigurni smo da razlog, iako im politički rad nije na prvom mjestu, nije u pomanjkanju političkog znanja i činjenica. Više je razloga za sumnju da, poput prijedloga za referendum o preferencijalnom glasovanju, imaju zadaću skretati pažnju od kompleksnijeg zahvata u hrvatski sustav političkog predstavljanja. Mišljenja smo da bi preferencijalno glasovanje, kao svojevrsna personalizacija u predizbornoj kampanji, imalo smisla na lokalnim izborima. O tome tek treba raspravljati no, sigurno je riječ tek o jednom segmentu na putu do korjenite demokratizacije političkih sustava u Hrvatskoj, podjednako stranaka te institucija kroz koje djeluju.

Zbog toga je Stranka umirovljenika prema takvim (djelomičnim) inicijativama i prijedlozima vrlo skeptična i suzdržana. Kroz naš stranački rad i tijela nastojat ćemo u prvom redu promovirati naše ideje te podržati prijedloge s konkretnim i jasnim konceptom nužnih promjena političkog sustava u Hrvatskoj.