UNUTARSTRANAČKE RAZMIRICE - Demokracija kao politička sapunica

Stara izreka mala djeca - mali problem, velika djeca - veliki problem, može se, očigledno, primijeniti i na veličinu političkih stranaka u Hrvatskoj. Što je neka stranka veća i politički utjecajnija, proporcionalno raste prateća količina karijerizma, unutarnje borbe za opstanak ili napredovanje, sukoba snažnih ega pojedinaca, grupiranja članstva oko utjecajnih sfera moći. Još donedavno nepoznati odnosi snaga u takvim stranačkim strukturama postaju stvarni (i javni) konflikti kad se dočepaju vlasti. Lokalne unutarstranačke razmirice tada postaju državne, a što je koalicija veća i raznorodnija, dramatičnije su i međustranačke nesuglasice.

Posljednji u nizu sukoba u vladajućoj koaliciji – bivšeg ministra financija Linića i premijera Milanovića – već tjednima zaokuplja interes javnosti. Izravan prijenos otužne političke sapunice, najavljene još prije nekoliko tjedana, tek je najnoviji u nizu zapleta koji pune stupce novina i web portala već godinama. Klijentelizam, nepotizam, oligarhija, korupcija..., pojmovi su čije značenje više nitko ne traži u riječniku stranih riječi jer su, gotovo svakodnevno ponavljani, postali dio vokabulara kao kruh, voda i zrak. Ovo je već četvrti saziv hrvatske vlade od 2000. godine koji iznova dokazuje da su nam dvije velike stranke i njihove koalicije u pravilu obećavale ono što ne mogu i ne znaju ispuniti. Štoviše, tek kada osvoje vlast, vrlo brzo isplivaju sve nesuglasice koje tinjaju godinama, animoziteti nakupljani tijekom borbe za vlast, propusti u procjenama tko može obnašati odgovorne javne dužnosti.

Sve te predizborne koalicije možemo usporediti s velikim trgovačkim centrima, a politika je sve više shopping kao i svaki drugi – kod nas vaš glas možete potrošiti na jednom mjestu. Takvi politički konglomerati svoje birače mame veličinom i snagom, programima koji su dovoljno zamiješani da se kroz mutnu masu ne vidi dno lonca. To desetljeće i pol (SDP-HDZ-SDP) neispunjenih obećanja i iznevjerenih očekivanja možda je i glavni razlog tolike apstinencije birača. Dovoljno se podsjetiti premijera koji abdicira bez objašnjenja, bježi iz Hrvatske i završava u pritvoru, dužnosnika-poduzetnika koji ne plaćaju poreze ili izvode malverzacije da ih izbjegnu, rastrošnih političara s kupljenim diplomama i šupljim životopisima, milijunskih kredita odabranima, poslušnika koji razaraju ono malo preostalih javnih poduzeća ili strateških institucija... Nakon nekoliko takvih puknutih balona stranačkog kadroviranja ili političkih odstrijela, građani se s pravom pitaju: Čemu uopće izaći na izbore, pa svi su isti.

Politička znanost u Hrvatskoj ispravno je detektirala političke stranke kao monopoliste u imenovanju kandidata na izborima, oligarhijske strukture koje kroz obnašanje vlasti ustvari privatiziraju državu. To je činjenica u većini demokratskih političkih sustava. Pojednostavljeno, vjerujemo predloženim i izabranim stručnjacima, iskusnim dužnosnicima i ministrima, sve dok se njihova zatajena prošlost ili neuspjesi ne počnu valjati po medijima. Da Hrvatska ima zrakoprazni prostor u regulaciji djelovanja političkih stranaka, potvrđuje i tribina o Zakonu o političkim strankama održana sredinom travnja ove godine, na kojoj profesori s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Ivan Padjen i Zdravko Petak upozoravaju da je spomenuti Zakon mijenjan posljednji put 2000. godine. Jedina promjena koja se u međuvremenu dogodila je Zakon o financiranju političkih stranaka iz 2007. godine.

Tribina se nadovezuje na inicijativu predsjednika Ive Josipovića o prijedlogu ustavnih promjena, koje teže cjelovitijoj demokratizaciji odnosa u političkim strankama te zakonskim ograničenjima autokratskog vođenja stranaka. No, sličan je Nacrt prijedloga Zakona o političkim strankama izrađen i 2002. godine (autori prof. Ivan Padjen i akademik Ivan Prpić) naišao na otpor i nije izglasan u Saboru. Nije teško zaključiti zašto. Upozorenja struke su jasna, država će biti onoliko demokratska, institucije onoliko učinkovite, koliko to proizlazi iz demokratskog ustroja stranaka na vlasti.


U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)