Zamjenjivi i (ne)zamjenjivi


Najnovija „Afera pomoćnik“ dokazuje postojanje neiskorjenjivog obrasca u obnašanju vlasti, čija oholost iz mandata u mandat sve više obeshrabruje građane i topi ono malo podrške i povjerenja u vladajuću koaliciju.

Nitko nije nezamjenjiv – često smo čuli gramatički neispravno nizanje negacija iz ustiju dužnosnika kad je nekog trebalo otpisati, smijeniti ili izbaciti. Kad je, pak, o političkoj etiologiji riječ, ova neugodna sintagma o zamjenjivosti hladna je i cinična presuda nekoj osobi koja kratko i jasno progovara:Bez njega (ili nje) se može...

Pomoćnik ministra Branko Šegon zasad se još nalazi u skupini (ne)zamjenjivih, bez obzira na sve njegove financijske, obiteljske, moralne i – na kraju, ali ne i najmanje važno – političke kontroverze, koje iz dana u dan sve više izlaze na vidjelo. Ipak, “Afera pomoćnik“ nije glavna tema ovog osvrta, kao ni činjenica da to nije prvi slučaj sukoba interesa u poslijednje dvije godine. Naša politička svakodnevica pamti dugi niz slučajeva u kojima su odgovorni u kritičnom trenutku postali “neobaviješteni”, “neupućeni”, “zaboravni”, ukratko, neodgovorni. Riječ je o kriterijima po kojima neki mogu otići i zbog manjeg neslaganja, kritike ili e-maila jer, “ljestvica je podignuta visoko”, a drugi mogu grcati u dugovima, malverzacijama, kreditima i privatnim tvrtkama pa ipak ostajati na odgovornim dužnostima na kojima odlučuju o sudbinama drugih.

Ovaj slučaj tek je posljednji u nizu sličnih i još gorih afera koje ne treba posebno nabrajati, već treba posegnuti u samo izvorište problema – politički voluntarizam. U središtima političke moći odlučuje se, provode odluke i po svaku cijenu brane greške i loši izbori jer, ako ništa drugo, građani su tako izabrali... Statistike, međutim, ne podržavaju tezu o izboru, matematika sudjelovanja birača u odlučivanju ne svjedoči o istinskoj konzumaciji demokracije. Ne dok o krupnim pitanjima odlučuje jedva trećina biračkog tijela. Koga izabrati kad više ne bude ničeg za privatizirati, prodati, iznajmiti ili pronevjeriti, tko će se uhvatiti u koštac s poharanom, osiromašenom, nezaposlenom, prezaduženom, bankrotiranom Hrvatskom? Duboko podijeljenom zemljom oko svih važnijih pitanja, u kojoj dvije trećine građana s biračkim pravom šuti.

16, siječnja 2014.

Stranka umirovljenika

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)

U razgovoru s Petrom Vlahovim na HRT-u predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić Istaknuo je da su najveći ... (opširnije)

Mrak Taritaš je podsjetila da smo na samom dnu Europske unije po visini prosječne mirovine, i ... (opširnije)

Lazar Grujić: Kada idemo u mirovinu, idemo jer smo odradili svoj radni vijek... u mirovini bi trebali ... (opširnije)

Prema službenim podacima OECD-a hrvatski umirovljenici su na dnu, među najsiromašnijim u Europi. Lošije mirovine od hrvatskih ... (opširnije)

Više o procjenama za iznos mirovine za radnike na minimalcu pogledajte ovdje (opširnije)

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković čestitao je Dan državnosti svim građanima Hrvatske i Hrvatima u svijetu. ... (opširnije)

  Kandidatkinju koalicije Možemo!, SDP i Stranke umirovljenika saborsku zastupnicu Draženku Polović (M!) je u Karlovac došao podržati i ... (opširnije)

Smanjuje se broj mirovina pod ovrhom, detaljno istraživanje Mirovine.hr pogledajte ovdje (opširnije)