Zamjenjivi i (ne)zamjenjivi


Najnovija „Afera pomoćnik“ dokazuje postojanje neiskorjenjivog obrasca u obnašanju vlasti, čija oholost iz mandata u mandat sve više obeshrabruje građane i topi ono malo podrške i povjerenja u vladajuću koaliciju.

Nitko nije nezamjenjiv – često smo čuli gramatički neispravno nizanje negacija iz ustiju dužnosnika kad je nekog trebalo otpisati, smijeniti ili izbaciti. Kad je, pak, o političkoj etiologiji riječ, ova neugodna sintagma o zamjenjivosti hladna je i cinična presuda nekoj osobi koja kratko i jasno progovara:Bez njega (ili nje) se može...

Pomoćnik ministra Branko Šegon zasad se još nalazi u skupini (ne)zamjenjivih, bez obzira na sve njegove financijske, obiteljske, moralne i – na kraju, ali ne i najmanje važno – političke kontroverze, koje iz dana u dan sve više izlaze na vidjelo. Ipak, “Afera pomoćnik“ nije glavna tema ovog osvrta, kao ni činjenica da to nije prvi slučaj sukoba interesa u poslijednje dvije godine. Naša politička svakodnevica pamti dugi niz slučajeva u kojima su odgovorni u kritičnom trenutku postali “neobaviješteni”, “neupućeni”, “zaboravni”, ukratko, neodgovorni. Riječ je o kriterijima po kojima neki mogu otići i zbog manjeg neslaganja, kritike ili e-maila jer, “ljestvica je podignuta visoko”, a drugi mogu grcati u dugovima, malverzacijama, kreditima i privatnim tvrtkama pa ipak ostajati na odgovornim dužnostima na kojima odlučuju o sudbinama drugih.

Ovaj slučaj tek je posljednji u nizu sličnih i još gorih afera koje ne treba posebno nabrajati, već treba posegnuti u samo izvorište problema – politički voluntarizam. U središtima političke moći odlučuje se, provode odluke i po svaku cijenu brane greške i loši izbori jer, ako ništa drugo, građani su tako izabrali... Statistike, međutim, ne podržavaju tezu o izboru, matematika sudjelovanja birača u odlučivanju ne svjedoči o istinskoj konzumaciji demokracije. Ne dok o krupnim pitanjima odlučuje jedva trećina biračkog tijela. Koga izabrati kad više ne bude ničeg za privatizirati, prodati, iznajmiti ili pronevjeriti, tko će se uhvatiti u koštac s poharanom, osiromašenom, nezaposlenom, prezaduženom, bankrotiranom Hrvatskom? Duboko podijeljenom zemljom oko svih važnijih pitanja, u kojoj dvije trećine građana s biračkim pravom šuti.

16, siječnja 2014.

Stranka umirovljenika

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)