Isplata dodatka od 145 kuna umirovljenicima - dogovoren na razini Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kao nadoknada za neprovedeno usklađivanje mirovina u 2011. godini - uslijedit će u drugoj polovini studenoga, a pravo na dodatak ostvarit će svi umirovljenici koji će prema podacima HZMO-a biti u evidenciji za isplatu mirovine za listopad, doznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Iako je na Vladinoj sjednici , s koje je HZMO-u upućen prijedlog da donese odluku o isplati dodatka, bilo najavljeno da će ga dobiti svi umirovljenici s mirovinom do 3200 kuna, koliko iznosi neoporeziva osnovica za umirovljenike, iz čega se moglo zaključiti da se ne uzimaju u obzir druga primanja, iz odluke Upravnog vijeća HZMO-a i objašnjenja koje smo naknadno dobili iz službe za odnose s javnošću HZMO-a proizlazi da nije tako.

Naime, u odluci Upravnog vijeća HZMO-a stoji da se kod utvrđivanja prava na dodatak računaju ukupna mirovinska primanja, uključivo s dodacima na mirovinu i uz mirovinu. To se, među ostalim, odnosi i na dodatak na mirovinu, koji je, prema Zakonu o dodatku iz 2007. godine, ostvarilo 340.000 umirovljenika, ali je 140.000 njih to i osjetilo na mirovini, dok se ostalima iznos dodatka 'prebijao' s najnižom mirovinom. Oko 68.000 njih na temelju tog dodatka danas zajedno s mirovinom prima više od neoporezivih 3200 kuna.

No, dodatak se trenutačno ne uračunava u primitke, odnosno ne podliježe porezu, pa su i sami predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću vjerovali da kod utvrđivanja prava na jednokratnu isplatu nadoknade za usklađivanje u visini od 145 kuna neće biti uzeto u obzir. Tako su i Lazar Grujić, koordinator Bloka Umirovljenici zajedno, jednako kao i Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, bili iznenađeni kada smo ih prošli tjedan kontaktirali o tom pitanju.

»Kada smo dogovarali isplatu jednokratne naknade, o dodatku nije bilo riječi i moram priznati kako nisam očekivao da će ga HZMO uračunati kod isplate jednokratnih primanja«, prokomentirao je to Lazar Grujić. No, jednako kao i Vincek, Grujić smatra kako više nema prostora da se to pitanje ponovo otvara. I Predsjedništvo Matice umirovljenika ovih je dana raspravljalo o tome i zaključak je da je odluka HZMO-a naposljetku i logična.

»Spomenutih 145 kuna je dodatak koji se dodjeljuje kao pomoć zbog pada umirovljeničkog standarda uzrokovanog time što se mirovine nisu usklađivale cijelo ovo razdoblje, pa smo se usuglasili s time da treba uzeti u obzir ukupna primanja umirovljenika«, pojašnjava za Vjesnik Josip Vincek.

U HZMO-u kažu da će ukupan broj umirovljenika koji će ostvariti jednokratni dodatak od 145 kuna biti poznat tek kada se pripremi isplata mirovina za listopad, a prve procjene pokazale su da bi ga trebalo dobiti oko 860.000 umirovljenika. To se odnosi na sve kategorije umirovljenika, pa i na one povlaštene, odnosno one koji su mirovine ostvarili po posebnim zakonima ako im mirovina i dodaci ne prelaze 3200 kuna. Jednokratni dodatak se, valja naglasiti, ne uračunava u osnovicu za obračun poreza, pa neće biti prebijanja iznosa, odnosno umanjenja tog iznosa ako nekome ukupni prihodi zbog toga pređu neoporezivih 3200.

Inozemna mirovina ne ulazi u ukupna primanja!

Za razliku od umirovljenika čija mirovina zajedno s dodatkom prelazi 3200 kuna, umirovljenici koji uz Hrvatsku primaju i inozemnu mirovinu i ukupno imaju više od 3200 kuna svejedno će dobiti dodatak, potvrdili su u HZMO-u. Mirovinski zavod, naime, nema evidenciju o mirovinama za staž odrađen izvan Hrvatske, pa tako nema ni podatke o ukupnim primanjima tih umirovljenika, a oni koje eventualno ima Porezna uprava u takvim se situacijama još ne koriste. Tako se, na primjer, može dogoditi da netko s nekoliko stotina kuna mirovine za hrvatski staž i 3500 ili više mirovine za inozemni svejedno dobije dodatak.