Jakobljević: Siromašno je pola milijuna umirovljenika
|
STOP MALVERZACIJAMA Na spomenutom okruglom stolu
iznesena je tvrdnja da je jedino rješenje za spas mirovinskog sustava
povećavanje izdvajanja za drugi stup. Ni to, smatra Hrelja, nije točno.
“Rješenje treba tražiti u preciznom određivanju mirovinskih osnovica,
pooštravanju kontrole uplate doprinosa te je država dužna riješiti problem
sive ekonomije. Sigurno je da je potrebno ojačati drugi stup”, kaže Hrelja.
Jakobljević, pak, ističe kako je rješenje u transparentnom i racionalnom
trošenju proračunskih sredstava. “Tražimo samo da nema prostora za silne
malverzacije koje se događaju u Hrvatskoj”, zaključuje zamjenik predsjednika
SU-a. Kako preživljavaju umirovljenici? Jozefina JANKOVIĆ
|
Ističe, k tome, kako umirovljenici nemaju mogućnost dodatne zarade, jedini su kojima su prihodi zamrznuti, što naziva diskriminacijom te zaključuje da se društvo prema njima odnosi maćehinski: “Svako društvo vrijedi samo onoliko koliko se brine o najugroženijima. Naše ne brine ništa, dakle, ništa i ne vrijedi”.
- Nikako se ne možemo složiti s tvrdnjom o samo 28 posto siromašnih umirovljenika. Ako je g. Urban mislio na to da umirovljenici imaju neku imovinu, ona ne može biti pokazatelj nečijeg siromaštva. Činjenica da netko ima komad šume, samo govori o mrtvom kapitalu. Siromaštvo se odnosi na životni standard, mogućnost privređivanja, zdravstvenu situaciju, odnosno mogućnost brige o zdravlju i slično. Uostalom, mirovine u Hrvatskoj su među najnižima u Europi. Svake ad hoc ocjene smatramo pogrešnima - kaže, pak, Silvano Hrelja, predsjednik HSU.
Predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, mr.sc. Stjepan Krajačić, sudjelovao je na spomenutom okruglom stolu te je, kaže, odmah demantirao tezu od 28 posto siromašnih umirovljenika. Analiza SUH-a rađena je prema europskim mjerilima i metodologiji, te kaže da je na granici siromaštva točno 73 posto umirovljenika.
- U metodologiji koja govori o tih 28 posto nedostaje nekoliko bitnih stvari. Nedostaje 17 posto članova obitelji bez ikakvog primanja koje nositelji mirovina uzdržavaju. Nedostaje 15 posto funkcionalno onesposobljenih osoba kojima je potrebna dodatna njega i imaju mnogo veće troškove za zdravstvenu zaštitu. Nisu uračunati troškovi za dodatne lijekove i potrošni materijal, za što neki izdvajaju i po nekoliko stotina kuna mjesečno. A ovo su samo glavne stavke koje nisu uračunate - kaže Krajačić.
Pola milijuna umirovljenika, dodaje, ima mirovinu manju od 2.000, a čak 82 posto manju od 3.000 kuna. “Da, imamo neku imovinu, ali zidovi se ne jedu”, zaključuje.
