Ako na sljedećim parlamentarnim izborima uspije ući u Sabor pokoji zastupnik s lista Željka Keruma, Milana Bandića, Dragutina Lesara te Ljube Jurčića, pa ako još guverner HNB-a Željko Rohatinski pojača zastupničku kvotu, recimo HSLS-u ili listu don Ivana Grubišića, moglo bi se dogoditi da će upravo izborni patuljci biti presudni u krojenju nove hrvatske vlasti.

Ljubo Jurčić, bivši SDP-ov kandidat za premijera, pokrenuo je Hrvatsku ekonomsku inicijativu koja na izbore izlazi s Blokom Umirovljenici zajedno.

Prema anketama, Jurčićev savez s “penzićima” dobiva sigurnih 4,3 posto, pa neki analitičar predviđaju da bi s te liste na koncu mogla ući u Sabor čak dva zastupnika. Jurčić gradi optimizam i na trendovima u hrvatskom okruženju jer u Sloveniji, primjerice, umirovljenici imaju pet zastupnika i čak tri ministra, a u Srbiji i potpredsjednika vlade.

S HDZ-om ni u autobus

Matematički bi to moglo izgledati otprilike ovako: ako Lesarovi Hrvatski laburisti dobiju tri zastupnika, Kerumova lista jednog, Bandićeva jednog, Jurčićeva dva, don Ivanova jednog, a HSLS pojačan Draženom Budišom dva – to je ukupno deset zastupnika.

Ako je ukupan broj zastupnika u Saboru 153, natpolovična većina je njih 77. Dakle, po logici brojeva, ova će malobrojna i raznorodna zastupnička ekipa, uz predstavnike nacionalnih manjina, postati metom interesa dvaju velikih tabora.

Kukuriku koalicija će vjerojatno, po potrebi, rado prihvatiti Hrvatske laburiste s obzirom na to da se njihov lider Dragutin Lesar već odredio prema HDZ-u izjavivši da “s njima ne bi ni u autobus, a kamoli u koaliciju”. HSLS-ov, pak, veliki igrač Dražen Budiša nedavno je izjavio da u Kukuriku koaliciji ne vidi poželjnog partnera s obzirom na to da ta koalicija nema namjeru dovesti u pitanje tzv. stečena prava, odnosno radikalno skresati javnu potrošnju, tj. preuzeti odgovornost za nužne nepopularne mjere.

Ako se u Sabor proguraju Kerum i Bandić, može se očekivati da će njih dvojica prije svega uzajamno dobro surađivati, ali teže je odgovoriti na pitanje kojoj bi se od dviju vodećih koalicija pridružila dvojica gradonačelnika. S obzirom na ratnu prošlost Bandića i Milanovića, teže je u ovom trenutku zamisliti ga kako koalira sa SDP-ovom koalicijom nego Keruma.

No, ako budu u prilici sudjelovati u pravljenju konačnog saborskog računa, njih je dvojicu ipak lakše zamisliti u koaliciji desnog centra.

Što se, pak, tiče koalicije Jurčićeva HEI-ja s Blokom umirovljenika, koordinator Bloka Lazar Grujić već je poručio da “neće robovati ideologiji”, što znači da su nakon izbora spremni na koaliciju bilo s lijevim bilo s desnim pobjednikom.

Kasno je za treći put

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je sada već kasno da neka treća politička opcija do izbora izgradi organizacijsku strukturu za ozbiljan uspjeh koji bi postao alternativom nekom od dvaju vodećih političkih blokova.

Ne vidim ni mogućnost da bi se od političkih aktera izvan dvaju blokova mogla stvoriti neka snaga koja će odrediti buduću hrvatsku vlast, nego će jedan od ta dva bloka s relativnom većinom, te uz manjinske predstavnike koji se uvijek priklone pobjedniku, relativno lako uspostaviti parlamentarnu većinu kaže Gjenero.

Od manjih snaga, Gjenero vidi šansu za Lesarove laburiste i za HDSSB, te eventualno za stranku don Ivana Grubišića, pogotovo ako mu se uistinu pridruži guverner HNB-a Željko Rohatinski. No, nitko od njih, zaključuje on, neće imati utjecaj da odredi koji će od dva velika bloka doći na vlast.

No, s druge strane Gjenerova razmišljanja, ostaje ipak činjenica da su nam ne samo brojne ankete, nego i veliki socijalni prosvjedi koji su se valjali hrvatskim ulicama, jasno pokazali da dobar dio građana izlaz iz sadašnje situacije više ne vidi u vječitom smjenjivanju HDZ-ove i SDP-ove koalicije na vlasti. Možda se u tome krije iznenađenje sljedećih izbora, na kojima bi ipak neki “novi klinci” mogli pomrsiti račune dosadašnjim velikim igračima.