Hoće li teret krize biti i dalje na umirovljenicima

Prenosimo iz Umirovljeničkog lista
Autor Savan Tomašević:

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka i objavila kratkoročne i dugoročne mjere u brošuri na 85 stranica. Iako je riječ o „provedbenom“ dokumentu s detaljnijim opisom zadataka koje treba izvršiti, ipak mnoga konkretna pitanja ostaju otvorena i na njih će odgovore trebati još pričekati. Što se umirovljeničke tematike u užem smislu tiče, ona je detaljnije navedena tek u 10. poglavlju o Sustavu socijalnog osiguranja, na 75. stranici. U kratkoročnim mjerama koje trebaju biti provedene do kraja ove godine najavljena je revizija povlaštenih mirovina s tim što je dio tih obveza već obavljen. Na to se odnosi i smanjenje povlaštenih mirovina od 1. srpnja ove godine za deset posto, i to onih koje su veće od 3.500 kuna. Najavljeno je također „postupno usklađivanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu“. Predviđaju se i „izmjene pravila za odlazak u mirovinu s financijskim penaliziranjem prijevremenog umirovljenja“. Predlaže se i „postupni porast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja“.

U srednjoročnim mjerama planirano je „cjelokupno usklađivanje sustava mirovinskog osiguranja“ s Europskom unijom s tim što je naveden rok - prvi kvartal 2012. godine.


Prijedlozi Matice Vladi

Matica umirovljenika, poručila je Vladi da načelno podržava Program gospodarskog oporavka, a posebno uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja. Pozdravlja i ukidanje „kriznog poreza“ kao i smanjenje povlaštenih mirovina koje nisu stečene iz rada i plaćanjem doprinosa, ali traži i potpuno ukidanje prava stjecanja mirovina mimo osnovnog Zakona o mirovinskom osiguranju. Matica je izrazila i spremnost da se uključi u raspravu o prijedlozima za izmjene u sustavu mirovinskog osiguranja kako ove kratkoročne tako i srednjoročne koje podrazumijevaju usklađivanje s Europskom unijom.

Svima je jasno da se bez jačeg gospodarstva teško mogu rješavati problemi u društvu, pa i umirovljenički. Teret krize, međutim, treba ravnomjernije rasporediti. I rasprava na Izbornoj skupštini Matice, a i u udrugama na terenu, pokazala je da umirovljenici osjećaju kako su oni u najtežem materijalnom položaju jer su mirovine zamrznute i to na razini svega 40 posto prosječne plaće. Time smo se svrstali na samo dno Europe jer je u Europskoj uniji zauzet stav da prosjek mirovina niži od 60 posto prosjeka plaće predstavlja zonu siromaštva za umirovljenike.

Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj isplaćena u svibnju ove godine iznosi 2.162 kune, a prošle godine u istom mjesecu je bila 2.169 kuna. To znači da su sadašnje mirovine i nominalno u padu što se nije dogodilo u dva desetljeća, a gotovo da nema nijedne druge zemlje u Europi u kojoj su umirovljenici to doživje-li. Realni pad mirovina je, naravno, daleko veći i obezvrjeđuje ionako niska primanja osiromašenih umirovljenika. Često čujemo od nekih ekonomskih stručnjaka, pa i iz krugova bliskih Vladi, kako umirovljenici mogu i moraju dobivati samo onoliko koliko gospodarske mogućnosti u Hrvatskoj dopuštaju. Matica umirovljenika je javno odgovorila da se s tim slaže, ali pod uvjetom da takav odnos bude prema svima i da se teret gospodarske krize pravednije raspodijeli. Postojeći odnos mirovina i plaća govori da to nije tako jer su umirovljenici toliko podcijenjeni i opterećeni da teško mogu i preživljavati.

Vladi je predloženo da se jedno ministarstvo odredi kao matično za umirovljenike jer se redovito događa kad se obraćaju da ih prebacuju iz ministarstva uz ministarstvo uz obrazloženje da „nisu nadležni“. Vrijeme je da se konačno zna tko je nadležan za umirovljenike i njihove probleme i tko ih ne smije odbiti zbog „nenadležnosti“.

Prosječna mirovina manja od minimalne plaće

Najnovija rasprava između sindikata, Vlade i poslodavaca o visini minimalne zagarantirane plaće je i za umirovljenike indikativna. Naime, minimalna plaća se računa kao 39 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Unatoč padu BDP-a, minimalna plaća će do 31. svibnja iduće godine, kad će doći do novog usklađivanja, iznositi i dalje 2.814 kuna kao i do sada.

No, zanimljivo je nešto drugo. Sindikati s pravom ukazuju kako 2.814 kuna nije dovoljno za život i da bi se morao mijenjati način obračuna minimalne plaće kako bi se osigurali minimalnu uvjeti za život preko 100 tisuća radnika koji primaju „minimalac“. Kada to slušaju umirovljenici se uglavnom solidariziraju s radnicima, ali upozoravaju i na to kako su prosječne mirovine u Hrvatskoj čak za 652 kune manja od minimalne plaće. Pojednostavljeno rečeno, što vrijedi za jedne ne vrijedi za druge. Dok je za radnike minimalna plaća od 2.814 kuna neizdrživo mala što je točno, dotle za umirovljenike prosječna mirovina od 2.162 kuna „normalna“. Jesmo li stvarno došli u situaciju da postoje dvije kategorije građana – oni prvog, drugog ili trećeg reda.

Švicarska formula dovela do siromaštva

Sama činjenica da su mirovine u Hrvatskoj zamrznute, što znači da usklađivanja rasta mirovina nema, otvara i neka dodatna pitanja. Matica umirovljenika je godinama upozoravala da postojeća Švicarska formula nije dobra za usklađivanje rasta mirovina jer generira stvaranje prevelike razlike između rastamirovina i plaća. Stoga je već dugo vremena predlagala da se mirovine usklađuju samo s ratom plaća i da tako umirovljenici dijele sudbinu radnika. U zadnjih deset godina mirovine su imale slabiji rast za oko deset posto samo zato što nisu usklađivane s rastom plaća pa je to jedan od glavnih razloga što je stvorena nedopustivo velika razlika između prosječne plaće i prosječne mirovine.

U zadnje vrijeme slušamo kako čak i odmrzavanje mirovina ne bi donijelo nikakav porast, jer statistički nije bilo rasta potrošačkih cijena. To je prilično razljutilo članove Matice jer znaju da je, primjerice u srpnju prošle godine poskupjela struja, u siječnju ove godine plin i grijanje, povećane su cijene vode, komunalija i poštanskih usluga, RTV pretplate s tim što uvođenje digitalnog TV signala donosi novi trošak, a najavljuju se nova povećanja cijena, među kojima ponovno i struje. Dakle, umirovljenici imaju ozbiljno veće troškove, a usklađivanja rasta nema. Znači da nešto ne štima s načinom računanja. To se mora promijeniti hitno jer je siromaštvo umirovljenike već ozbiljno zahvatilo. Matica je, inače, tražila od Vlade da zaustavi rast cijena iz svoje nadležnosti sve dok su mirovine zamrznute, ali je poskupljenja ipak bilo.


Umirovljenici postaju „dežurni krivci“ za krizu

Neki ekonomisti su počeli serijski optuživati umirovljenike da su krivci za nastalu krizu. Ne samo ekonomisti, već i neki mediji i to na udarnim mjestima. Pri tome se prešućuje jedan od važnih podataka da se za mirovine kod nas daje oko 10 posto BDP-a, a u Europskoj uniji za oko 2,5 posto u prosjeku više. Znači da mi nismo probili, nego štedimo na osiromašenim umirovljenicima.

Nedavno je u središnjem Dnevniku HTV-a bombastično serviran podatak po kojem manjak u državnom proračunu iznosi 6,9 milijardi kuna i da je to gotovo isti iznos koliki država iz svoje kase izdvaja za isplatu mirovina. Pozivajući se na izvore iz Ministarstva financija, HTV navodi da je za mirovine u prvih pet mjeseci ove godine izdvojeno ukupno 14,6 milijardi kuna, od čega je iz doprinosa naplaćeno 7,8 milijardi, a iz proračuna 6,8 milijardi kuna. Iz toga je izveden zaključak da je naplata za mirovine „najviše utjecala na rast proračunskih rashoda“ i da „izdvajanje za mirovine najviše opterećuje državne financije“.

Nije li upravo ovakvo tumačenje brojki najbolji primjer kako su umirovljenici svedeni na socijalne slučajeve. Njima se dakle „daje“ iz proračuna, a ne navodi se da su oni to zaradili kroz svoj radni vijek i da im to treba vratiti, a ne davati kao proračunsku milostinju. Zar i to nije pokazatelj kako se društvo odnosi prema umirovljenicima i kako ih definira kao čisti „trošak“.

Na umirovljenike se svaljuje krivnja zato jer ih sada ima 1.184.485, a zaposlenih 1.506.467 što znači da je odnos 1:1,27. Međutim, to jest s jedne strane rezultat rasta broja umirovljenika, ali s druge i velikog pada broja zaposlenih. No, što sa svim tim imaju umirovljenici koji već jesu u mirovini i koji su je stekli na zakonit i korektan način. Upravo je i na Skupštini Matice umirovljenika Hrvatske, na kojoj je bilo 120 predstavnika udruga umirovljenika od Dubrovnika do Vukovara, postavljeno pitanje dokle će se teret krize svaljivati na umirovljenike i do koje razine će se spuštati mirovine u odnosu na prosječne plaće.

Pri tome su iznijeli i jednu novu postavku koja je u suštini točna. Mirovine nisu državno vlasništvo, one su vlasništvo svakog umirovljenika pojedinačno. I tko ima pravo ovako ih umanjivati i obezvređivati.

Novi val umirovljenja

U Programu Vlade najavljuje se pooštravanje uvjeta za odlazak u prijevremenu mirovinu. Znamo da se sada za prijevremeni odlazak u mirovinu godišnje smanjuje 1,8 posto (za svaki mjesec prijevremenog odlaska u mirovinu u izračunu se mirovina smanjuje za 0,15 posto. Za 12 mjeseci, odnosno za jednu godinu, to iznosi ukupno 1,8 posto). To znači za pet godina, koliko se maksimalno omogućuje za odlazak u prijevremenu mirovinu, najveće moguće smanjenje je devet posto ( 5 godina pomnoženo s 1,8 posto). No, prema novim prijedlozima smanjenje bi bilo znatno osjetnije i iznosilo bi od 20 do 25 posto, odnosno čak četiri ili pet posto godišnje.

I što se sada događa? Samo u 2010. godini Hrvatska će, prema procjenama, imati 56.000 umirovljenika koji će ići u prijevremenu mirovinu, jer se poslodavci rješavaju starijih radnika. Dolaskom na Zavod za zapošljavanje, ako imaju uvjet za mirovinu, automatizmom u nju i odlaze, pa i protivno svojoj volji, ali će svejedno biti izloženi penaliziranju zbog prijevremenog umirovljenja.

Nakon najave te mjere opet ćemo, dakle, imati val novih umirovljenja. A i ljudi sami će bježati u prijevremenu mirovinu svi koji to mogu. To znači novi teški pritisak na mirovinski fond i novi udar na umirovljenike. Stoga se pitamo, a kakve veze umirovljenici imaju s tim? To je sve rezultat poteza onih koji donose zakone i provode ih u državi. Pa neka onda posljedice snose pravi krivci, a ne umirovljenici. I bilo bi dobro da se sada ne svaljuje krivica i u javnosti na umirovljenike. Dosta je bilo. To su rekli i predstavnici u Skupštini Matice umirovljenika 12. svibnja u Zagrebu.

Savan TOMAŠEVIĆ

Deklaracija

Na nedavno održanoj Izbornoj skupštini Matice umirovljenika Hrvatske, posebno je bio zapažen prijedlog predstavnika Zajednice udruga umirovljenika Istarske županije Brune Stermotića da se donese Deklaracija o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika Republike Hrvatske.

Polazeći od ustavnog određenja da je Republika Hrvatska socijalna država Stermotić je argumentirao brojnim podacima da mirovine konstantno padaju niz godina i da sada već više nalikuju socijalnoj pomoći, nego zasluženoj mirovini koja treba pružiti mogućnost normalnog življenja. Mirovina postaje sve nesigurnija kategorija, koju se može dirati, prekrajati i mijenjati, iako ona nije vlasništvo države već stečeno pravo, odnosno privatna svojina koju garantira Ustav, naglasio je Stermotić.

On je posebno istaknuo da bi trebalo donijeti Deklaraciju u kojoj bi se morali definirati i konsenzualno prihvatiti što je osnovno i neotuđivo pravo umirovljenika. U to pravo, po njegovim riječima spada i obveza redovnog usklađivanja mirovina s ratom plaća te donošenje odluke da se prosječna mirovine podigne na razinu od 50 posto prosječne plaće i da cilj bude 75 posto. Stermotićev prijedlog će uskoro razmatrati i Predsjedništvo Matice te ga proslijediti na daljnju raspravu.

TAGOVI:

Kratka analiza izbornog rezultata umirovljeničkih stranaka...... U proteklim nekoliko dana imali smo priliku pročitati nekoliko analiza ... (opširnije)

Sa nama ili bez nas borba protiv siromaštva se nastavlja ... Još jedni izbori su iza ... (opširnije)

U ime koalicije UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU zahvaljujemo biračima na podršci koju su nam dali, ... (opširnije)

Poštovani umirovljenici, S velikim poštovanjem i zahvalnošću obraćamo vam se u ime koalicije UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, ... (opširnije)

Migranti kao rješenje za demografske probleme EU U posljednjih deset godina migracije, posebno ilegalne, predstavljaju veliki ... (opširnije)

Koalicija UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU održala je danas u Karlovcu tiskovnu konferenciju na temu prebacivanja ... (opširnije)

Svim građanima Lijepe naše čestitamo Dan državnosti Na današnji dan prije 32 godine Hrvatski sabor donio ... (opširnije)

Ugradnja dizala u višekatne stambene zgrade   Zagreb, 29.05.2024 Koalicija Umirovljenici zajedno, SU, BUZ, DSU održala ... (opširnije)

Najugroženija populacija u Hrvatskoj je i najoptimističnija?!   Jučerašnja anketa koja je objavljena u Dnevniku novatv ... (opširnije)

Predstavljanje kandidacijske liste Umirovljenika zajedno za EU izbore   HTV 4 23.05.2024.   Evo teme i ... (opširnije)