Prema najnovijem izračunu Državnog zavoda za statistiku lani je u siromaštvu i socijalnoj isključenosti živjelo 61,4 posto svih samaca starijih od 65 godina, svi oni koji su živjeli od mirovine niže od 617 eura.

Godinu dana ranije taj postotak bio j 59,9 posto. Dakle siromaštvo raste. Kad se uzmu sve osobe u dobi od 65 ili više godina siromašnih je  visokih 37 % (s mirovinom ili bez). Ispod praga je 34,2 posto svih umirovljenika.

U godini 2023. se službeno smatrao siromašnim samac koji je imao mirovinu ili plaću ispod 492 eura mjesečno, a u 2024. godini samci sa 617 eura mirovine ili plaće  su ispod praga siromaštva.

U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 21,7% ljudi, svi oni kojima je ugrubo rečeno dohodak ispod 60 posto prosječne hrvatske plaće ili dohotka. Godinu dana ranije postotak je bio 20,7 posto, što znači da imamo tužnu potvrdu da siromaštvo raste, da je broj siromašnih veći za oko 38.700 osoba. Najveći broj njih su nedvojbeno umirovljenici i druge starije osobe.

(Kad kažemo ugrubo objasnimo da se prag statistički računa po „ekvivalentnom raspoloživom dohotku“, što je ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeljen s ekvivalentnom veličinom kućanstva, po modificiranoj OECD-ovoj ljestvici.)

Dakle, prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7 407 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15 554 eura na godinu. Među samohranim roditeljima 26,9 % njih su u riziku od siromaštva, a u kućanstvima s dvije odrasle osobe i s troje ili više djece je stopa rizika od siromaštva 23,5%.

Zanimljiva je i stopa materijalne i socijalne deprivacije. Više od pet posto svih stanovnika ne može si priuštiti čak pet od trinaest stavki. Zakinuti su za dovoljno hrane, za grijanje, ne mogu pokriti iznenadne troškove ili si priuštiti ljetovanje itd. Čak dva posto stanovništva ne uspijeva zadovoljiti sedam od tih 13 kriterija, tj. lišeni su mnogih uobičajenih životnih potreba.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu lani je iznosio 23.092 eura (mjesečno 1.924), a godinu dana ranije 18.843 eura. Ali prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka je bio 13 411 eura (1.117 eura mjesečno). Godinu dana ranije 10.891 euro.

Istraživanje je usklađeno s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions).

Podaci sa stranice DZS mogu se pogledati ovdje.