Stranka umirovljenika opetovano traži od Ministarstva zdravstva da se usvoji novi Nacionalni program razvoja palijativne skrbi i nastavi razvoj palijative u Hrvatskoj, jer teško je shvatiti zašto nakon Nacionalnog programa za razdoblje 2017-2020. nije usvojen novi, sukladno aktualnim specifičnim potrebama pacijenata i njihovih obitelji.

Novom mrežom javno zdravstvene službe (NN 49 iz 2024.) iz svibnja 2024. godine predviđeno je povećanje broja koordinatora sa 52 na 73, povećanje mobilnih timova s 52 na 73, povećanje broja palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja s 44 na 130.

Ipak je tri mjeseca kasnije Palijativna skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite (31. kolovoza 2024. godine) ugovorena s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) na 49 koordinatora i 45 mobilnih palijativnih timova.  Zašto? Potrebe su ogromne.

Što se postelja za umiruće pacijente tiče ima ih 407, po planu  Ministarstva zdravstva trebalo bi ih biti 882, u što ulaze i dva crkvena hospicija i klinički centri, gdje sada nema ugovorenih palijativnih postelja.

Realnost je da je u ustanovi za palijativnu skrb  Riječke nadbiskupije -Hospicij Marija Krucifiksa Kozulića ugovoreno14 paljativnih postelja, a u stacionarima domova zdravlja je i dalje samo 44 palijativnih postelja. Jedna trećina od službenog plana Ministarstva zdravstva.

Bolnička palijativa provodi se u općim i specijalističkim bolnicama na ukupno 349 ugovorenih palijativnih postelja. Plan je povećati taj broj na 768.

Koliko je to malo govori podatak da palijativnu skrb treba između 50 i čak 89 posto svih umirućih, a u Hrvatskoj je to u kontinuitetu između 26.000 do 46.000 bolesnika.

Ministarstvo zdravstva je najavilo da će među glavnim smjernicama u daljnjem razvoju palijative biti mapiranje trenutnih potreba i izrada projekcije budućeg stanja i potreba po županijama. Hrvatska još uvijek nema informatički sustav koji bi povezao zdravstveni sa sustavom socijalne skrbi u jedinstvenu nacionalnu informatičku platformu.

Nevjerojatno je da u 2025. godini još nemamo nacionalni registar palijativnih pacijenata, niti nacionalnu mrežu za terapiju boli, nemamo ni standardizirane protokole i smjernica u palijativi, ni za edukaciju te specifične i vrlo zahtjevne skrbi, niti za profesionalce niti za volontere i neformalne njegovatelje (obitelji).

Na novi Nacionalni program razvoja palijativne skrbi čeka se godina,  a bez njega nema ni poboljšanja kvalitete života bolesnika i obitelji čiji su članovi suočeni s problemima neizlječivih i uznapredovalih bolesti, jer do tada neće zaživjeti ni rano prepoznavanje, ni sprječavanje i ublažavanje patnje, boli i drugih poteškoća, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.

U odgovoru Ministarstva zdravstva na naš upit  stoji da je novi Nacionalni program u fazi pripreme i da će biti sukladan Bijeloj knjizi o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi, Europskog udruženja za palijativnu skrb (EAPC). Da će posebna pažnja biti posvećena razvoju palijative za djecu, hrvatske braniteljie, osobe s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, kao i za bolesnike na respiratoru, palijativno-gerijatrijske bolesnike i za osobe s invaliditetom.

Problem skrbi o ljudima oboljelima od neizliječivih bolesti u Hrvatskoj je to veći kad se zna da je stotine tisuća umirovljenika siromašno i da si ni u zdravlju ne mogu priuštiti puno, a pravi problemi nastaju s obolijevanjem. Jer njegovatelji koštaju, čak i članove vlastite obitelji, ako zbog svog bolesnog člana ne mogu raditi i zarađivati.

Naime, Eurostat mjeri pokazatelje siromaštva u zemljama članicama EU prema pokazatelju relativnog siromaštva, gdje se 60 posto medijana nacionalnog dohotka po glavi stanovnika smatra „službenom linijom siromaštva“.

Svi umirovljenici  s tzv. radničkim mirovinama,  njih 943.801, ostvaruju prosječnu mirovinu od  43,5 posto prosječne plaće, jako daleko od praga siromaštva od 60 posto plaća. I jako daleko od ostvarenja obećanja HDZ-a iz 2016. i 2020. godine da će prosječna mirovina biti 60 posto prosječne plaće.

Za Stranku umirovljenika Lazar Grujić dipl.oec.