Mrkva i batina ili, točnije, penalizacija i bonifikacija dva su načina na koje država motivira građane da rade dulje. Penalizacijom se iznos buduće mirovine smanjuje 12 posto za odlazak u mirovinu pet godina prije zakonskog roka, dok se bonifikacijom nagrađuje rad poslije 65. godine do 27 posto! Zasad dominiraju oni koji odlaze u mirovinu ranije. Svjetska banka tvrdi da 45 od 100 novih umirovljenika u Hrvatskoj koristi neku od opcija ranijeg odlaska u mirovinu. Gledaju li se samo prijevremene starosne mirovine, njih trenutno prima oko 213 tisuća umirovljenika, odnosno svaki šesti korisnik mirovine. Domaćih je prijevremenih mirovina oko 176 tisuća, a stranih oko 47 tisuća. Prijevremene mirovine u prosjeku se kreću oko 572 eura. S druge strane, u evidenciji mirovinskog sustava nalazi se oko 57 tisuća dugogodišnjih osiguranika – ljudi koji su radili dulje od 41 godine – te im je slijedom toga pripala i nagrada.
Prosječna mirovina dugogodišnjeg osiguranika iznosi 715 eura. Za osobe koje su se zaposlile prije dvadesete godine te su skupile 41 godinu staža u svojim ranim šezdesetim godinama, nagrada je bila u tome što su otišle u mirovinu bez penalizacije. Svima ostalima koji su radili nakon dobi za odlazak u starosnu mirovinu, mirovina se povećava 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše 27 posto za pet godina. Procjenjuje se da je trenutno na puno radno vrijeme zaposleno oko 14 tisuća osoba starijih od 65 godina koje su odlučile ne otići u mirovinu iako imaju sve uvjete te će svima njima država podebljati mirovine 5,4 posto za svaku godinu duljeg rada. Uz njih, na pola radnog vremena rade i oko 32 tisuće umirovljenika.
Svaka godina ranijeg odlaska u mirovinu trenutno se kažnjava trajnim oduzimanjem 2,4 posto mirovine, ukupno 12 posto za pet godina. Bonus za svaku godinu duljeg rada iznosi 5,4 posto. Hrvatska je u prošlosti imala različite iznose penalizacije, pa danas imamo umirovljenike kojima je za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu trajno oduzeto 9, 12, 18 ili 20,24 posto mirovine. U vrijeme socijalističke Jugoslavije umanjenje prijevremene mirovine ukidalo se kad su ljudi navršili 65 godina života, no ta je mogućnost nepovratno ukinuta reformom iz 1999. godine.
Autor: Ljubica Gatarić
