Mirovinskom sustavu nikakva reforma ne može pomoći dok je omjer umirovljenika i radnika 1:1,25

ZAGREB - Svi radnici moraju u mirovinu po istom zakonu, a ako nekome, zbog zahtjevnosti posla koji je obavljao, država želi dati dodatak, taj se dodatak ne smije isplaćivati iz blagajne Zavoda za mirovinsko osiguranje nego isključivo iz državnog proračuna.

To je glavna premisa svih zahtjeva koje je Vladi postavilo Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, a hoće li prijedlog biti prihvaćen, znat će se u ponedjeljak.

- Mirovina mora biti odraz uplata doprinosa i ničega više. Danas imamo 14 različitih zakona prema kojima se radi izračun nečijih mirovina. To je neprihvatljivo jer je svugdje u svijetu mirovina u direktnoj vezi s radnim stažem i uplatama doprinosa - kaže predsjednik Matice umirovljenika Josip Vincek.

Europska iskustva

Prijedlog je vrlo sličan onome predsjednika Ive Josipovića koji također predlaže da se sve povlaštene mirovine ubuduće isplaćuju iz proračuna, a ne iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

O tome bi, smatraju umirovljenici, trebala raspraviti radna skupina za izradu mirovinske reforme, čije je osnivanje također jedan od zahtjeva umirovljenika. Za korjenitu reformu puno je razloga: sustav je dugoročno neodrživ jer svake godine za isplatu mirovina nedostaje oko 16 milijardi kuna, a svaki drugi umirovljenik živi na granici siromaštva.

- Moramo konačno početi raditi na mirovinskoj reformi, ali sve dok je omjer umirovljenika i radnika 1: 1,25, nikakva reforma ne može pomoći jer teško da se uopće može primijeniti. Plan je da reforma zaživi 2012. godine - pojašnjava Vincek.

Reformom bi se uz ostalo umirovljenicima koji su bili u braku omogućilo da primaju, uz svoju mirovinu, i postotak mirovine svojih preminulih bračnih partnera. Umirovljeničke Udruge traže 50 psoto, no taj si postotak hrvatski mirovinski sustav još dugi niz godina neće moći priuštiti. Model da udovica ili udovac uz svoju prima i dio mirovine preminulog bračnog druga primjenjuje se u svim zemljama EU, no postoci se razlikuju.

Srozan standard

Nisu baš svi ludi. Taj model mora se početi primjenjivati i u Hrvatskoj jer bi se na taj smanjio broj umirovljenika ispod granice siromaštva i povećao umirovljenički standard.

Jest, režije za stasn u kojem živi dvoje ljudi priobližno su jednake iznosu režija ako u tom istom stanu živi samo jedan umirovljenik, a primanja preko noći prepolove – pojašnjava čelnik Matice umirovljenika.

Mirovine usklađivati sa rastom plaća

Predstavnici umirovljenika traže da se ukinu odredbe koje su suspendirale usklađivanjemirovina u 2011, ali i da se primjeni formula za usklađivanje.

Umjesto takozvane švicarske formule (rast plaća plus rast cijena na malo podijeljena na dva) traže usklađivanje s rastom bruto plaća. Ta formula u 2011. umirovljenicima ne bi donijela niti kune povećanja mirovine jer plaće trenutno padaju, no, umirovljenici od svog prijedloga ne odustaju.

Da su se mirovine tako usklađivale, danas bi bile za 10,7 % veće.

Pet glavnih zahtjeva umirovljenika

1. Osnovati radnu skupinu da napravi mirovinsku reformu koja bi trebala stupiti na snagu 2012.

1. Odmrznuti mirovine, odnosno dopustiti usklađivanje u 2011 (mirovine su zamrznute u zakonu koji je propisivao krizni porez, ali do danas odredba koja se odnosi na mirovine nije ukinuta).

1. Promijeniti formulu za usklađivanje i mirovine dva puta godišnje usklađivati isključivo s rastom bruto plaća (dosad se usklađivalo s rastom plaća i rastom cijena na malo).

1. Dodatak na mirovine za tzv. nove umirovljenike inkorporirati u osnovicu mirovine kako bi se zajamčilo da to pravo umirovljenih nakon 1. siječnja 1999. nitko ne može oduzeti.

1. ukinuti 14 posebnih zakona po kojima određene kategorije dobivaju povlaštene mirovine i propisati da svi u mirovinu moraju ići po Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Autor: