Mirovinski sustav sastoji se od tri mirovinska stupa – prvog, drugog i trećeg. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje preuzet je iz starog sustava, dok su drugi i treći stup uvedeni mirovinskom reformom. Više o tome što čini svaki mirovinski stup pogledajte .

2. Koja je razlika između mirovinskog fonda i mirovinskog društva?
Mirovinskim fondom uvijek upravlja određeno mirovinsko društvo, slično kao i kod investicijskih fondova. Mirovinski fond u potpunosti je odvojen od poslovanja mirovinskog društva. To je zasebna imovina bez pravne osobnosti koja je zaštićena u slučaju stečaja društva. U drugom stupu obvezno mirovinsko društvo može upravljati samo jednim obveznim mirovinskim fondom. U trećem stupu dobrovoljno mirovinsko društvo može upravljati jednim ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Fond sačinjavaju prikupljena sredstva osiguranika čija se vrijednost povećava kroz ulaganja, a društvo je odvojena pravna osoba koja strateški i operativno upravlja fondom.

3. Koja je razlika između obveznih mirovinskim fondova i društava u odnosu na dobrovoljni mirovinski fond i društva?
Obvezni mirovinski fondovi i mirovinska društva koja njima upravljaju sačinjavaju tzv. drugi mirovinski stup. Dobrovoljni mirovinski fondovi i mirovinska društva koja njima upravljaju sačinjavaju tzv. treći stup.

Štednja u jednom obveznom mirovinskom fondu je, kako sama riječ kaže, zakonom obvezna za sve zaposlene i one koji primaju honorare na koje se plaćaju obvezni doprinosi, dok je štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu stvar osobnog izbora, nije ograničena samo na zaposlene osobe i predstavlja dodatnu štednju za starost. Više o novom mirovinskom sustavu možete pročitati .

ODABIR OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA

1. Gdje se i kako mogu učlaniti u obvezni mirovinski fond?
Osiguranik može izabrati obvezni mirovinski fond samo i jedino na šalteru Središnjeg registra osiguranika (REGOS), koji se nalazi u svim poslovnicama Financijske agencije (FINA). Dovoljno je u samo nekoliko minuta, uz predočenje osobne iskaznice, popuniti formular i tako se izjasniti o tome u koji obvezni mirovinski fond osiguranik želi da se uplaćuje dio njegovih mirovinskih doprinosa. Mjesto i način učlanjenja isti su za sve obvezne mirovinske fondove u zemlji. Popis poslovnica FINA-e možete pogledati .

2. Koji su rokovi za odabir obveznog mirovinskog fonda?
Rok za odabir obveznog mirovinskog fonda je tri mjeseca od datuma nastupanja obveze tj. prvog zapošljavanja ili uplate prvog honorara.

3. Što ako osiguranik ne odabere fond u propisanom roku?
Ukoliko osiguranik ne izabere obvezni mirovinski fond u propisanom roku Središnji registar osiguranika (REGOS) će ih, prema slučajnom rasporedu, sam dodijeliti u jedan od obveznih mirovinskih fondova te će se dio mirovinskih sredstava (propisanih pet posto) tog osiguranika uplaćivati u taj mirovinski fond.

4. Tko je sve obvezan izabrati obvezni mirovinski fond (fond II. stupa)?
Obvezni mirovinski fond dužne su u propisanom roku izabrati sve novozaposlene osobe ili osobe koje su tijekom provođenja mirovinske reforme bile nezaposlene, a sada su pronašle novo zaposlenje. Osobe do 40 godina su dužne to učiniti, a one između 40 i 50 mogu, ali i ne moraju odabrati obvezni mirovinski fond.

Fond su dužne odabrati i osobe koje rade prema ugovoru o djelu (tzv. honorarci, osim studenata, umjetnika i autora) te osobe koje su na stručnoj praksi ili stažiranju (bez obzira dobivaju li za to naknadu ili ne). To su dužne učiniti u roku od tri mjeseca od prvog zapošljavanja tj. uplate honorara. Više o tome pročitajte .

5. Što je s osiguranicima u dobi između 40 i 50 godina?

Osobe u dobi između 40 i 50 godina mogu, ali nisu obvezne pristupiti novom sustavu mirovinskog osiguranja ako se po prvi put zapošljavaju u toj dobi. Rok za prijavu te kategorije osiguranika nešto je duži i iznosi šest mjeseci od zapošljavanja ili uplate prvog honorara.

6. Što je s poljoprivrednicima i obrtnicima (samostalnim uplatiteljima doprinosa)?
Oni su, također, dužni izabrati obvezni mirovinski fond te imaju sva prava i obveze kao i osobe stalno zaposlene kod nekog poslodavca. Jedina je razlika u tome što poljoprivrednici i obrtnici sami za sebe uplaćuju doprinose, dok za ostale to čini poslodavac. Uplatnice samostalnim uplatiteljima šalje REGOS.

DRŽAVNE INSTITUCIJE I BANKA SKRBNIK

1. Koja je uloga Središnjeg registra osiguranika (REGOS)?
REGOS je državna ustanova čija je osnovna zadaća prikupljanje doprinosa za članove obveznih mirovinskih fondova te vođenje evidencije o broju i stanju osobnih mirovinskih računa u pojedinim obveznim fondovima.

Šalteri REGOS-a jedino su mjesto gdje se može izabrati obvezni mirovinski fond, a nalaze se u svim poslovnicama Financijske agencije (FINA). Popis poslovnica možete pronaći .

2. Koja je uloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)?
HANFA je glavno nadzorno i regulatorno tijelo u djelatnosti financijskih usluga koje obuhvaćaju mirovinske fondove, osiguravajuća društva, brokerske kuće, burzu, depozitarnu agenciju i druge sudionike na tržištu kapitala.
HANFA nadzire pridržavaju li se sva mirovinska društva i fondovi propisanih zakona, ulažu li prema propisanoj strukturi te drže li se pravila etičnosti u poslovanju i marketingu fondova i društava. HANFA je jedina institucija u državi koja može organizirati ispite i izdati licencu za upravljanje mirovinskim društvima. Više o Hanfi možete vidjeti na .

3. Koja je uloga banke skrbnika?
Banka skrbnik jest banka kojoj je mirovinsko društvo na temelju sklopljenog ugovora povjerilo imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Na taj način se postiže veća sigurnost i objektivnost vrednovanja imovine fonda kao i odvojenost te imovine od imovine mirovinskog društva (imovina mirovinskog fonda je vlasništvo članova fonda, a ne mirovinskog društva koje upravlja njime).
Banka koja postaje bankom skrbnikom ne može se baviti nikakvim drugim poslom u mirovinskom sustavu, odnosno ne može biti - primjerice - osnivač nekog od mirovinskih društava. Imovina mirovinskog fonda pohranjena kod banke skrbnika (znači imovina članova fonda) ne može biti predmetom ovrhe, niti dijelom stečajne mase banke skrbnika, jer je Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima izuzeta od toga.

4. Koja banka ima ulogu banke skrbnika Raiffeisen mirovinskog fonda?
Skrbnička banka Raiffeisen mirovinskog fonda je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. - .

OSOBNI MIROVINSKI RAČUN I VRIJEDNOST OBRAČUNSKE JEDINICE

1. Što je to osobni mirovinski račun?
To je individualni račun osiguranika/člana fonda koji se otvara u izabranom mirovinskom fondu, a na kojem se prikuplja i kapitalizira njegova osobna mirovinska štednja (uplaćeni doprinosi uvećan za ostvareni prinos). Uvid u stanje osobnog računa svakom osiguraniku daje mogućnost kontrole da li mu poslodavac redovito uplaćuje mirovinske doprinose te koliko se godišnje kapitaliziraju (uvećavaju) ušteđena sredstva.

2. Kako mogu saznati stanje na svom računu u fondu?
Stanje na svom osobnom mirovinskom računu član Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda može saznati pozivom na info telefon 0800 0900.
Prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, obvezna mirovinska društva dužna su barem jednom godišnje pisanim putem obavijestiti svoje članove o stanju na njihovom osobnom mirovinskom računu.
Međutim, ako Vi kao osiguranik i član Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda želite imati češći uvid u stanje na Vašem osobnom mirovinskom računu to možete učiniti na brojne načine, u svakom trenutku, bez ikakve naplate. Više o tome pogledajte .

3. Što je obračunska jedinica?
Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama. To je vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica, na računima svih članova fonda, čini ukupnu vrijednost imovine fonda.
Pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu. Broj obračunskih jedinica na osobnom računu pomnožite s dnevnom vrijednosti obračunske jedinice u kunama i dobijete iznos na Vašem računu.

4. Zašto se svakodnevno mijenja/smanjuje/povećava stanje na mom mirovinskom računu i vrijednost obračunske jedinice?
Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama. To je vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica, na računima svih članova fonda, čini ukupnu vrijednost imovine fonda.
Vrijednost obračunske jedinice svakodnevno se mijenja jer je fond uložio sredstva u određene vrijednosne papire (dionice, obveznice) čija vrijednost na domaćim i svjetskim tržištima svakodnevno se mijenja. U skladu s navedenim svakodnevno se mijenja vrijednost ukupne neto imovine fonda, a to znači i vrijednost obračunske jedinice. Zbog istog razloga mijenja se i novčana vrijednost stanja na osobnom mirovinskom računu člana. Više o ulaganjima fondova pogledajte .

UPLATE/ISPLATE DOPRINOSA

1. Tko uplaćuje doprinose na moj osobni mirovinski račun u fondu?
Mirovinske doprinose za svoje je zaposlenike svakoga mjeseca dužan uplaćivati poslodavac, osim u slučaju tzv. samostalnih uplatitelja doprinosa (poput obrtnika, poljoprivrednika i dr.) kojisami uplaćujumirovinske doprinose.

2. Mora li poslodavac znati koji sam fond odabrao?
Ne, vaš poslodavac neće znati u koji fond ste upisani niti na to ima pravo. On će uplaćivati Vaše ukupne mirovinske doprinose na račun REGOS-a, koji će 15 posto rasporediti na račun Državne riznice, a preostalih pet posto na račun fonda koji ste izabrali. Poslodavac, prema važećim zakonima, ne smije niti na koji način utjecati na izbor obveznog mirovinskog fonda svojih zaposlenika.

3. Što se događa ako poslodavac ne uplaćuje propisane mirovinske doprinose?
Ukoliko nema uplata doprinosa za nekog osiguranika, nema ni priljeva sredstava na njegov osobni mirovinski račun u fondu, a što on može lako provjeriti pozivom u fond ili na info telefon REGOS-a. Osiguranici mogu imati stalni uvid u stanje svog računa u fondu, pa time i u uplate od strane poslodavca.

4. Što se događa ukoliko je osoba duže vrijeme na bolovanju?
U slučaju kada bolovanje traje duže od 42 dana uplatu svih mirovinskih doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

5. Može li član fonda ili itko drugi podignuti novac s računa?
Član fonda ne može podignuti sredstva s osobnog računa iako su ta sredstva njegovo osobno i trajno vlasništvo. Ušteđena sredstva mogu se koristiti isključivo za isplatu mirovine i to samo u trenutku kada za to dođe vrijeme tj. budu ispunjeni zakonski uvjeti. Mirovinu isplaćuje država za 1. stup i mirovinsko osiguravajuće društvo za 2. stup u koje će osobna sredstva biti prebačena. Za sada u Hrvatskoj postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo – Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo. Više o tome pogledajte na .

Sredstva na osobnom mirovinskom računu zakonom su zaštićena od ovrhe, stečaja ili likvidacije te ne ulaze u stečajnu masu osiguranika ili banke skrbnika

6. Ostao sam bez zaposlenja, što se događa s mojim novcem u fondu? Što trebam učiniti?
Ukoliko ste ostali bez zaposlenja novac ostaje na osobnom mirovinskom računu do ponovnog zaposlenja i pri tome se uredno kapitalizira tj. uvećava. Ako osoba ostane nezaposlena do mirovine, sve dotadašnje uplate, uvećane za prinos koji se pribrajao sve te godine bit će, u trenutku umirovljenja, prebačene u izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovinu.
Kada se ponovno zaposlite mirovinski doprinosi će se nastaviti uplaćivati u ranije odabrani obvezni mirovinski fond. Ne morate učiniti ništa jer se sve odvija automatski.

7. Što u slučaju smrti člana fonda? Kada i kako mogu naslijediti sredstva?
Molimo vas da u slučaju smrti člana fonda obavijestite mirovinsko društvo koje upravlja fondom o nastalom slučaju.
Napominjemo da je bilo kakvo raspolaganje sredstvima ušteđenima u obveznom mirovinskom fondu vezano je uz ostvarivanje prava iz prvog mirovinskog stupa (HZMO).
Zato Vam savjetujemo da se u slučaju smrti nositelja osiguranja javite na info telefon REGOS-a 01/ 4898-999. Detalje oko procedure možete pogledati .
Novac možete naslijediti samo i jedino u slučaju smrti člana fonda, ukoliko je ona nastupila prije početka korištenja mirovine, uz ispunjavanje pretpostavljenih zakonskih uvjeta.

BENEFICIRANI RADNI STAŽ, PRIJEVREMENE I INVALIDSKE MIROVINE

1. Što je s mirovinskim doprinosima za osobe s beneficiranim radnim stažem? Hoće li njima zbog skraćenog radnog vijeka biti niži dio mirovine dobiven iz II. mirovinskog stupa?
Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02) propisano je da se na obveznih 5% mirovinskih doprinosa uplaćuju dodatna sredstva tako da svi oni s beneficiranim radnim stažem neće biti zakinuti s obzirom na to da rade kraće vrijeme.

2. Što se događa sa sredstvima u fondu ako osoba ode u prijevremenu mirovinu?
Ako je član obveznog mirovinskog fonda stekao uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu (pod uvjetima mislimo na potrebne godine života i radnog staža) pod uvjetima povoljnijim od općih uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva koja su na osobnom računu člana obveznog fonda bit će putem REGOS-a prenesena na Državnu riznicu koja će mu odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

PROMJENA FONDA

1. Kako i gdje mogu promijeniti fond?
Mirovinski fond možete promijeniti jedino i isključivo na šalteru Središnjeg registra osiguranika (REGOS), u poslovnicama Financijske agencije (FINA). Ako je od odabira fonda do promjene izbora prošlo manje od tri godine tada se naplaćuje izlazna naknada i to, prema zakonskoj proceduri, čine svi obvezni fondovi. Više o tome pročitajte .

2. Kolika se izlazna naknada naplaćuje prilikom promjene fonda?
Ova naknada se naplaćuje u slučaju kada osiguranik odluči promijeniti obvezni mirovinski fond, a ukoliko od prvog izbora nije proteklo najmanje tri godine. Izlaznu naknadu, kao i sve ostale naknade, zaračunavaju svi obvezni mirovinski fondovi. Kolike su izlazne naknade iz obveznih mirovinskih fondova pogledajte .

3. Kada mogu besplatno promijeniti fond?
Nakon tri godine članstva u fondu možete besplatno promijeniti izabrani fond. Do tada se naplaćuju izlazne naknade. Više o naknadama pročitajte .

ULAGANJA FONDA I SIGURNOST SREDSTAVA U FONDU

1. Što mirovinsko društvo radi s mojim novcem?
Mirovinsko društvo upravlja sredstvima uplaćenim na osobnom mirovinskom računu člana, u mirovinskom fondu. Ta sredstva ulaže prema ulagačkoj politici te u skladu sa zakonskim odredbama. Zakon vrlo jasno i konkretno određuje u koje vrste vrijednosnih papira mirovinski fondovi mogu ulagati. O tome više pogledajte .

2. Što je obračunska jedinica?
Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama. To je vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica, na računima svih članova fonda, čini ukupnu vrijednost imovine fonda.
Pomoću vrijednosti obračunske jedinice a određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu. Broj obračunskih jedinica na osobnom računu pomnožite s dnevnom vrijednosti obračunske jedinice u kunama i dobijete iznos sredstava na Vašem računu.
Kretanje vrijednosti obračunske jedinice Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda od prvog dana ulaganja možete pogledati u tabeli ili na grafu, na našoj početnoj stranici.

3. Što je prinos fonda?
Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond dobit koju je ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda, u toku nekog vremenskog razdoblja.

Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (tj. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira koji su u portfelju fonda), odnosno o investicijskoj politici mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom.

4. Što je referentni, a što zajamčeni prinos? Kakvu mi sigurnost kao članu fonda pruža jamstveni polog?
Svakom članu obveznog mirovinskog fonda jamči se prinos mirovinskog fonda u visini referentnog prinosa, utvrđenog od strane Hanfe, umanjenog za šest postotnih bodova. Ako je godišnji prinos obveznoga mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa, mirovinsko društvo uplatit će razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa i sredstava mirovinskog društva.

ISPLATA MIROVINE

1. Tko će mi isplaćivati mirovinu nakon što steknem uvjete za nju?
Nakon štednje u mirovinskom fondu, dakle nakon stjecanja uvjeta za odlazak u mirovinu i provednog postupka umirovljenja, ušteđena sredstva koja su uvećana za dobit (kapitalizirana sredstva) se s osobnog mirovinskog računa prebacuju u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru (novog) umirovljenika. Mirovinsko osiguravajuće društvo će sukladno potpisanom ugovoru umirovljeniku isplaćivati mirovinu. Trenutačno u Hrvatskoj postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo - Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo. Više pogledajte na .