HRVATSKI RADIO 17.05.2024. EU izbori 2024.

predstavljanje UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU

EUROPSKI IZBORI 2024. PREDSTAVLJANJA KANDIDATA Poštovani slušatelji, terminu emisije u mreži prvoga predstavljamo kandidacijske liste za izbor 12 hrvatskih predstavnika za Europski parlament. Danas se predstavljaju umirovljenici Zajedno politička platforma koja objedinjuje Stranku umirovljenika, Bloku umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika.

Ja sam Silvija Bionda-Njikoš, a s nama je nositelj liste Milivoj Špika. Dobrodošli.

Hvala lijepa na pozivu i pozdrav svim slušateljima Hrvatskog radio.

Koji su vaši razlozi kandidiranja za Europski parlament? Koje su najvažnije točke vašega programa?

Glavni naš razlog je 40.700 obirača koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 17. travnja. Dakle, tih 40.700 nas obvezuje, motivira da idemo dalje.

Da pokušam pojasniti onima koji su nas iz nekog razloga nisu podržali na tim izborima, a kroz naredne četiri godine to znači da se njih 750.000 odreklo u prosjeku 10.000 eura svatko od njih. Zašto je uopće 95% umirovljenika biralo isto, a očekuju i dalje promjene? Dakle, ne postoji neka znanstvena metoda koja bi objasnila ovakvo ponašanje umirovljenika u Hrvatskoj, ali sasvim sigurno već sada umirovljenici koji su 17. travnja birali iste mogu biti potpuno sigurni da su tako 17. travnja zapravo od odustali ozbiljnog povećanja svojih mirovina što su tako nasušno trebali i čemu su se stvarno i svi nadali. Od 17. travnja, odnosno nedjelje nakon izbora za Hrvatski sabor mirovinu i umirovljenike više nitko ne spominje, što znači da se događa sve ono na što smo mi upozoravali, da ih se nakon izbora nitko neće sjećati sve do nekih sljedećih izbora.

Dakle, sada u ovom trenutku čekamo da se formira i da se izabere nova Hrvatska Vlada, a onda će se sigurno ponovo sjediti umirovljenika i tako će biti do 9. lipnja do dana izbora članova za Evropski parlament, a onda će se opet dogoditi da se do sljedećih izbora više neće umirovljenika nitko sjetiti. Ako većina od 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj i dalje poput Nojeva bude držala glavu u pijesku, ne shvaćajući da su samo oni ti o kojima ovise promjene, onda trebaju znati da su sami sebe osudili i dalje na siromaštvo.

Umirovljenici trebaju znati da 40.700 glasova koje su na parlamentarnim izborima 17. travnja dali našoj koaliciji, nisu nakon brojanja nikome dodrani, nikome pribrojali, nisu propali. Propalo je zapravo onih 700.000 glasova umirovljenika koji su dati nekom drugom. Da se to ne bi sada ponovo dogodilo za ovim izborima za Evropski parlament, pozivamo ih ponovo da izađu, da razmisle kome dati svoj glas, jer mi na ovim izborima za članova Evropskog parlamenta ćemo se pobrinuti i posebno voditi računa da se u Hrvatskoj unaprijedi zdravstvo i socijalna skrpa, da se povećaju mirovine i socijalna prava, da se realiziraju programi koji se tiču aktivnog starenja i sudjelovanja u procesima i normalnom životu Republike Hrvatske i naravno ono što se najviše u svemu tome ističem, a to je eliminacija diskriminacije starijih osoba koja je praktično svakog dana u sve većem obimu događa, vi svi dobro znate da su starije osobe diskriminirane po mnogo osnova.

Dakle, puno i tih razloga zašto biti dio Evropskog parlamenta, no jedno je sigurno, ukoliko nisi član nekog tijela koji odlučuje o tvojoj sudbini, budi siguran da će to tijelo onda i manje voditi računa o tebi i tvojim problemima. Dakle, veoma je važno da u Evropskom parlamentu imamo i predstavnika i umirovljenika, a posebno iz razloga što Evropa kao kontinent stari. Dakle, sve je starija populacija i nužnost je da imamo i naše predstavnike.

Kako gledate na tu ulogu Evropskog parlamenta, odnosno kojim bi se onda grupacijama konkretno pridružili?

Gledajte, u tom dijelu pripadajućih struktura unutar Evropske unije, dakle političkih grupacija, nismo donijeli konkretno odluka  kome ćemo se na koncu pridružiti, ovisiti će o tome koji će i koliko će uopće biti zastupljeni programi koji se tiču osoba treći, a sad možemo pričati i četvrte životne dobi obzirom da se povećava životni vijek populacije. Dakle, vidjet ćemo tko će biti najkompatibilniji s onim što mi tražimo i sa svim našim očekivanjima. Dakle donijeti ćemo odluku naravno vodeći računa i o interesima Republike Hrvatske unutar Evropske unije, budući da je to veoma važan segment. Mi tamo kao pojedinci ne predstavljamo sebe niti  samo grupaciju koja nas kandidira i koja nas izabere, već i Republiku Hrvatsku. Dakle, moramo u prvom redu voditi računa o interesu Republike Hrvatske.

Niste mi odgovorili kako generalno gledate na tu ulogu Europskog parlamenta. Smatrate li da je tu eventualno potrebno mijenjati i način odlučivanja u njoj ili u nekim drugim europskim institucijama?

Gledajte, već sada Evropski parlament donosi određeni broj zakona, odluka, preporuka direktiva koje se direktno implementiraju i na Hrvatsku.

Dakle, već sada dvije trećine Zakona koji se donose u Republici Hrvatskoj su direktne implementacije onoga što se događa na Evropskoj uniji. Način odlučivanja na Evropskoj uniji je specifičan. Dakle, tu se radi o Evropskom vijeću, radi se o Evropskoj komisiji i na koncu o Evropskom parlamentu koji sve to skupa izglasava.

Veoma je bitno sudjelovati u raznim grupama, u raznim tijelima koje pripremaju razne prijedloge koje kasnije Evropska komisija oblikuje i koje kasnije predlaže Evropskom vijeću, odnosno na koncu i Europskom parlamentu koji donosi konačnu odluku. Dakle, veoma je bitno biti dio te grupacije koja su kreira ili kreira određene zakone, preporuke, direktive. Ukoliko u tome ne sudjelujemo, onda se ne trebamo čuditi ako se nešto dogodi što nije u interesu Hrvatske ili u interesu grupacije koju mi predstavljamo.

Dakle, mora biti uključeno. Spomenuli smo vijeće. Smatrati li da bi se trebalo mijenjati da se glasuje s konsenzusa na kvalificiranu većinu?

Gledajte, tu ima i dobrih i loših osobina u načinu donašanja odluke.

Dakle, s jedne strane je dobro da to bude kvalificirana većina i da svaka članica ima pravo dati veto. S druge strane, to i nije dobro jer se onda događa da neki kvalitetni prijedlozi, neki kvalitetni Zakon ne mogu proći zbog specifičnih ili partikularnih interesa određene članice Europske unije. To je kasnije i glavni problem koji se događa prilikom donašanja odluke da li ići na proširenje, ne ići na proširenje, odnosno koliko je kompatibilna potencijalna članica Europske unije sa svojom legislativom i sa kompletnim pravnim okvirom, stupnjem demokracije i ukopnog razvoja te države.

Dakle, veoma je bitno naći neki balans kako bi Europa kao zajednica, sve članice, u ovom trenutku 27, mogla funkcionirati kao zajednica, a sa druge strane treba voditi računa i da se zaštiti nacionalni identitet i ono što mi volimo reći, da se sačuvaju šte moguće više obilježja države, državnosti svake od članica, što je teško, jer pričati o suverenitetu, a biti dio nečega, to znači da vi morate žrtvovati dio svog suvereniteta da biste bili dio određenih grupacije, pa tako ispada da je danas smiješno da se neki bore za jačanje nacionalnog suvereniteta, a istovremeno kažu mi hoćemo biti dio EU. Pa ne može jedno i drugo, to traži određeni kompromis.

Spominjete kompatibilnost, vrlo često govorimo i o proširenju EU, ako ste za jeste li za u kojem roku?

Pa gledajte, jasno je da postoje jaki razlozi zbog čega bi trebalo ići na proširenje EU, ali postoje isto takvi razlozi za oprez. Dakle, maloprije sam rekao da bi bilo dobro da posebno naši susjedi  budu članice EU, obzirom da se onda smanjuje latentna ili potencijalna opasno kao koliko hoćete, dakle sigurnosno je to puno bolje za Republiku Hrvatsku s jedne strane, s druge strane i u gospodarskom smislu, jer mi smo ipak ekonomski jači od naših susjeda, dakle to bi nama odgovaralo.

S druge strane, ići na brzo proširenje sa drugim članicama EU, dolazimo do onog problema u načinu odlučivanja, kada svaka članica može staviti određeni veto, a znamo da svi nisu na istoj razini i političke i gospodarske razvijenosti, da bi to moglo u budućnosti stvoriti velike probleme. A s druge strane, još uvijek nemamo koncensus ili nemamo model koji bi se mogao primijeniti, a koji bi eliminirao mogućnost da neka od članica, recimo poput sada budemo otvoreni, pa recimo ovoga što radi Mađarska, recimo Mađarska, zbog isključivo interesa Mađara i jedne osobe, radi, odnosno zna često puta napraviti cirkus unutar EU, i to je jedan od razloga radi čega drugi članovi razmišljaju koliko bi uopće bilo opasno i dobro prihvatiti da sutra imamo „tri Mađarske“ koji bi mogli raditi probleme EU. To znači da je veoma teško pronaći neki balans, ali svakako u budućnosti će to trebati biti, jer Europa kao kontinent je osuđena na zajedništvo, na suradnju, ali naravno, da bi se to dogodilo moraju svi dostići određenu razinu i političke zrelosti i odgovornosti.

Spominjali smo susjede i njihov eventualni ulazak, on mogući ulazak u EU, kao što su naravno Bosna i Hercegovina i Srbija, na što je sa Ukrajinom? Smatrate li da bi oni trebali imati nekakav ubrzan postupak ulaska?

Pa gledajte, sada u ovoj situaciji rata koji se događa, Evropa mora biti na čisto što zapravo želi. A ako Ukrajinu smatra djelom Evrope, što po mojoj mišljenju jest i što bi trebalo biti, onda sasvim sigurno da bi se EU trebala postaviti puno čvršće u ovom trenutku prema agresoru Rusiji, a s druge strane treba biti veoma oprezan i istražiti dobro što se u Ukrajini događa, obzirom da je Ukrajina i prije izbivanja rata bila država u kojoj je korupcija bila poprilično izražena, bila je često apostrofirana kao zemlja sa najizraženijom korupcijom. Dakle ima tu više problema, no u ovom trenutku ono što bi trebalo biti prioritet to je zaustavljanje rata i ovih ratnih događanja, a onda nakon toga krenuti u razgovore oko pridruživanja, jer kako god bilo, bez obzira na poteškoće u kojima se Ukrajina nalazi, ona treba proći proceduru kao što prolaze sve druge zemlje, dakle mora ispuniti određene kriterije.

Dakle nije samo primitak članice u EU samo radi toga da se poveća broj, da bi se nekoga primio, već i da bi se ispunili kriteriji kako bi sutra eskivirali  odnosno imali što je moguće manje problema koji će se dogoditi.

Zajednička obrambena politika na razini EU. Smatrati li da bi ju trebala imati EU? Sve je to sad u ovoj priči kompatibilnosti članica i težnjama.

Dakle, da li mi želimo sutra imati EU nalik na Sjedinjene Američke države ili mi želimo imati EU koja će 27 ili sutra X, Y broj zemalja u kojoj će svaka biti sa svojim punim suverenitetom. Već sada je jasna stvar da će se to prije ili krasnije takav pristup morati napustiti jer u ovom trenutku sve više zemalja su i članice Eurozone, članice NATO Pakta, dakle sve skupa to polako se približava da bi u jednom trenutku Evropa bila veoma slična Sjedinjenim Američkim državama i naravno tu treba voditi računa i o tome da se što je moguće više sačuva nacionalni identitet svake članice što će biti veoma teško, posebno u ovom trenutku kada imamo nevjerojatan priljev imigranata koji praktično mijenjaju demografsku sliku cijele Evrope i koji sad u ovom trenutku stvara, neću reći ekonomski problem, ali u svakom slučaju stvara jedan kulturološki, jedan sociološki, sutra će to biti i jedan politički, a bogme već imamo i drugih ozbiljnijih elementa, tako da je to već i sigurnosni problem.

Kako biste stali što je po tom pitanju migracija zauzima ali onda u Europskom parlamentu da imate priliku provoditi svoju politiku?

Ja mislim da Evropa od početka radi pogrešnu imigracijsku politiku, jer je to bio na početku stampedo, pustilo se da u Evropu dolazi tko god hoće, zato sad vidite da u nekim članicama imate izuzetno velike sigurnosne probleme, imate već zahtjeve za koje smo mislili prije pet ili deset godina da su nevjerojatni, da se ne može dogoditi, da neka grupacija, neka manjina traži neka prava nauštrb  većine i to bez imalo srama ili bez imalo ustručavanja.

Dakle, Evropa mora znati što hoće. Demografski problem, problem staranja Evrope ne možemo riješiti nekontroliranim priljevom migranata. Dakle, tu mora biti dobro osmišljena politika, vidjeti što i koga mi uopće u Evropu možemo, ako tako mogu reći, možemo primiti.

Ako već primamo i ako već želimo povećati broj populacije, nadomjestiti ovaj manjak koji Europa nema, onda svakako bi u prvom redu trebalo voditi računa u tome da se vodi računa o kompatibilnosti populacije koja dolazi u Evropu. Jer ako mi imamo populaciju koja je potpuno nekompatibilna sa načinom života Europi, sa kulturom i sa drugim elementima koji Europu ne čini Europom, i ako se Europa sve više se udaljava od svojih kršćanskih korijena na kojima se bazira, onda Europa vrlo brzo neće biti Europa. Europa će onda biti nešto drugo, nešto što mi ne želimo i nešto o čemu sada ljudi ne žele otvoreno pričati, no međutim trebamo ukazati da smo u velikoj opasnosti od gubiti identiteta, a onda isto tako i zbog sigurnosnih stvari prijeti da se dogodi ono što nitko ne želi.

Spomenuli ste demografiju i velike demografske probleme. Kojim mjerama bi se ta demografska politika EU mogla popraviti?

U prvom redu strogom kontrolom imigranata. Dakle, ne može se dogoditi da vam uđe milijun ljudi u EU i da se oni šetaju kroz članice kako hoće.

Pa vidite i kroz Hrvatsku ovdje. Naravno, tu se ne može pričati o tome da je isključivo jedna zemlja odgovorna i da bi, recimo u ovom slučaju, Hrvatska koja ima najdužu granicu, granicu rubnu EU, da bi trebala snositi neku odgovornost obzirom da je jako veliki broj ljudi kroz Hrvatsku prolazi. Dakle, tu je priča o Europi. Dakle, to je priča u kojoj treba voditi računa cijela Europa. Treba jačati zajedničke snage, granične posebno, jer vanjske granice Evrope nisu dobro zaštićene obzirom da ulazi tko god hoće i kako hoće.

Ali u svakom slučaju, treba primijeniti rigorozna zakonska pravila da za sve one koji pokušavaju ilegalno proći, treba iz vratitinatrag i ne omogućiti im više ikada ulazak u EU. Jer zna se na koji način se može ući u Evropu. U Evropu nije problem ući za sve one koji to žele i za sve one koji žele legalnim putima.

Dakle, ja i sam ne vidim razloga zašto oni pokušavaju na ilegalnim putima ako su otvorene mogućnosti legalnog ulaza. Nekakve ostale demografske mjere? Pa, gledajte, vi kad idete na prihvaćanje određenog broja populacije u svojoj zemlji, vi tražite da ta populacija bude što je moguće više kompatibilna sa populacijom koja već živi na određenom prostoru

Što su Hrvatskoj donijeli Schengen i euro?

Pa, donijeli su Hrvatskoj dosta toga dobrog.

Dakle, ali i po neki problem. Dakle, Schengen je sam po sebi fenomenalna stvar. Dakle, vi sad imate mogućnost da kroz 27 zemalja prođete bez ikakve kontrole. Dakle, to je jedan osjećaj slobode. Nešto što smo mi stariji bar nekada davno sanjali da je to moguće. Dakle, sa putovnicom koju trebate 50 puta pokazati da biste prošli Europu. Sada vi putujete Europom, nema nigdje apsolutno nikakve granice. I to je fantastična stvar.

Isto tako i eurozona. Dakle, imamo svi istu valutu. Međutim, tu se javljaju i oni problemi na koje mi nismo računali, a to sad osjećamo. Dakle, naravno, uvođenje eura nije bio razlog za inflaciju u Republici Hrvatskoj, nije to bio ni razlog za povećanja cijena mada moramo priznati, neki su to iskoristili, pokušali su to iskoristiti lovom u mutnom.

Jeli dobro u tom slučaju što Hrvatska nema monetarni suverenitet.

Dakle, sad nama i kamatnu politiku, i kompletnu monetarnu politiku vodi Europska unija, ne vodi Hrvatska. A ono vrijeme dok je Hrvatska imala to priliku raditi, nismo to koristili kako treba, jer svaka zemlja naravno ima kontroliranu inflaciju, ali ako imate kontroliranu inflaciju, onda ćete vi taj dio moći ulagati, investirati u razvoj gospodarstva.

Mi smo nažalost radili sve obrnuto. Mi smo potpuno uništili gospodarstvo. Mi u ovom trenutku smo država koja je ovisna i u uvozu hrane, i u uvozu energije. A sad bih rekao da imamo i tuđu monetu, dakle, mislim tuđu a zapravo imamo zajedničku monetu, naravno valutu, ali mi više nemamo one odlike suvereniteta kako ga smo imali prije deset godina.

Spomenuli smo bankovnu uniju. Jeli vam... Dakle, smatrate li da je bankovna unija važan korak prema nekakvoj ekonomskoj monetarne uniji? Treba li bi ju imati?

Gledajte, opet, ovisno o tome što mi hoćemo i koliko smo mi uopće sami sposobni voditi račun na nekim stvarima i koliko mi uopće značimo u monetarnoj uniji Europe.

Moramo biti svjesni činjenice da Evropa ima preko 500 milijuna stanovnika, a da mi sa 4 milijuna ne činimo ni jedan post u Evrope. Dakle, da hrvatskih građana nema, u Evropi se ne bi apsolutno ništa primijetilo, da se u Hrvatskoj apsolutno ništa ne proizvede i da se ništa ne dogodi, nikome ništa u EU ne bi nedostajalo, ili da Hrvatska pet puta više toga proizvede i da izveze, nikome tome ne bi bio višak, a Hrvatskoj bi to značilo puno. Dakle, sve ovisi od tome što su naši ciljevi, što su naši strateški i nacionalni prioriteti.

Ima i dobrih i loših osobina, u ovom slučaju je tu negdje 50-50.

Je li potrebno na razini Europske unije odrediti neku minimalnu plaću?

Apsolutno da. Ali ne u smislu određivanja minimalne plaće, već minimalne cijene sata rada i na tome smo mi insistirali cijelo vrijeme, jer ovo što se događa sa minimalnom plaćom je da vi imate sad rezultat da se u poduzećima za istu plaću prijavi nekvalificirana osoba i osoba sa visokom stručnom spremom.

Zašto? Pa zato što onda poslodavac u ovoj sa visokom stručnom spremom dvije trećine plaće ili pola plaće daje ispod stola, čime se oštećuje proračun, pa na koncu i Mirovinski fond radi čega se lošije puni, a sve zbog toga što se to dozvoljava minimalnom plaćom. Mi tražimo i tražili smo da se uvedi minimalna cijena sata rada za pojedine djelatnosti i zanimanja kako se ne bi dogodilo da se za istu plaću može prijaviti, kažem, nekvalificirana osoba i visoke kvalifikacije. To je sve skupa sad dovelo do toga da je u Hrvatsku nekontroliran ulaz strane radne snage, vrlo jeftine radne snage, ali s druge strane je proizašlo da je smo u deset godina ostali bez pola milijuna najproduktivnijih osoba, dakle napustili su Hrvatsku.

Minuto i pol do kraja završno misle, završno obraćanje.

Dakle, birači su sa 40.700 glasova 17. travnja potvrdili da je jedini istinski predstavnik umirovljenika koalicija UMIROVLJENICI ZAJEDNO. SU, BUZ, DSU.

Činjenica da je navedena koalicija bila i ostala sedma lista po broju osvojene glasova na parlamentarnim izborima 17. travnja nitko ne može promijeniti niti itko ima pravo ignorirati. Birači, umirovljenici posebno, izađite na izbore 9. lipnja, iskoristite svoje pravo glasa i pomozite nam da zajedno gradimo Europu koja će biti bolja, pravednija i sigurnija za sve generacije.

Vaš glas može pomoći u izgradnji budućnosti u kojoj će naša djeca i unuci živjeti u blagostanju ali i u kojoj ćete vi imati dostojanstvenu i sigurnu starost. Ne vjerujte lažnim predstavnicima umirovljenika jer su to vidjeli ste i sami prodani žetončići koji vas opet pokušavaju prevariti. Vaš glas je važan, vaš glas je snaga, vi ste dio zajednice u kojoj sudjelovanjem doprinosite budućnosti cijeloj Europe.

Izađite na izbore, posebno vaš 40.700 koji ste nam već jednom dali povjerenja i povedite sa sobom bar još jednog novog birača kako bi zajedno postali izborni pobjednici 9. lipnja i tako dokazali da umirovljenici nisu joj ničije korisne budale. Izađite na izbore, budite glas koji se čuje i sluša.

Birajte listu broj 24 na vašem biračkom listiću, koaliciju UMIROVLJENICI ZAJEDNO. SU, BUZ, DSU.

Hvala vam gospodine Špika u proteklih 20 minuta svoju listu za izbore za Europski parlament. Predstavio je Milivoj Špika u ime političke platforme Umirovljenici zajedno koja je okupila Stranku umirovljenika, Blok umirovljenika zajedno i Demokratsku stranku umirovljenika.

NA OVOM LINKU MOŽETE PRESLUŠATI EMISIJU

https://radio.hrt.hr/slusaonica/eu-izbori-2024?epizoda=202405170730