Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja

Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja

Kada smo kao prvi još prošle godine javno predstavili naš prijedlog za priznavanje svakog oblika rada tijekom studiranja u radni staž po nekom od modela rješenja koja se već odavno primjenjuju u mnogim članicama EU neki „intelektualci“ su se smijali i zbijali šale, no sada ti isti uz naknadnu pamet plagiraju naš prijedlog lažući javnost da su upravo oni prvi koji to predlažu... Pitamo se kako je pored tolike brige za studente uopće bilo moguće da se studenata nisu sjetili cijeli jedan mandat u Hrvatskom saboru??

Jedino smo mi još prošle godine otišli ka studentima i pred članovima Skupštine studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu predstavili naš prijedlog te zatražili prvo mišljenje a onda i podršku koju smo dobili, a nešto kasnije je podrška prijedlogu stigla i od HSZ. 

Činjenica je da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu mirovina, tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva „financijska „kazna. U kontekstu borbe protiv siromaštva takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž.

Neke zemlje članice EU već imaju takvu praksu, Poljska za 5 godina studiranja priznaje čak 8 godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im, naravno, utječe na visinu mirovine.

U Hrvatskoj po podacima popisa stanovništva iz 2021. godine 24,1% populacije ima fakultetsko obrazovanje. Poznato je da im je kroz proteklih tridesetak godina bilo teško odmah pronaći posao, a to je razlog da su rijetki građani sa fakultetskom diplomom do svoje 65. godine uspjeli ostvariti puni radni staž. Vlada RH je ta koja svojim politikama stvara mogućnosti za zapošljavanje ljudi i treba na sebe preuzeti i punu odgovornost za sve koji zbog lošeg stanja na tržištu rada nisu mogli odmah nakon stjecanja diplome ostvariti svoje ustavno prava na rad, neki su na prvo radno mjesto čekali i po nekoliko godina i sve su to samo dodatni razlozi da se godine redovnog studiranja trebaju priznati u staž.

Kako je mirovinski sustav u isključivoj nadležnosti svake članice EU tako je isključivo stvar političke odluke svake članice hoće li se studiranje priznati u radni staž, omogućiti otkup godina studiranja poput Belgije i Austrije, ili osmisliti neki svoj model koji ima za cilj priznavanje studiranja u radni staž.

Priznavanje godina redovnog studiranja u radni staž po nekom od poznatih modela bi svakako bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika sa fakultetskim obrazovanjem, ali i putokaz za mlade. Mladi vide da su mnogi njihovi vršnjaci po četiri, pet, pa i više godina redovnog studiranja umjesto „prihoda“ imali trošak, kao i da su nerijetko u cijelom nizu zanimanja, posebno u javnom sektoru, nakon zaposlenja imali podjednaku, a nerijetko i manju plaću od svojih već podosta situiranih vršnjaka koji nisu studirali.

Priznavanjem godina studiranja u staž upravo bi se mladima dao razlog više da u kalkuliranju isplati li im se studiranje prigrle taj intelektualni i ekonomski napor. Nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija svoju budućnost i obitelj realiziraju u Hrvatskoj što bi za sve lošiju demografsku sliku svakako bio veliki iskorak u pozitivnom smjeru. Naime poznato je da mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća već sve više i zbog čitavog niza dubioznih pravila uz otežano profesionalno napredovanja u Lijepoj našoj.

Intelektualna „elita“ nekih parlamentarnih stranaka koja se studenata i njihovih prava nije sjetila svih proteklih 4 i više godina sada pred izbore plagira dio iz našeg programa predstavljajući ga izvorno svojim što je bezobrazluk bez presedana, ali i tužno saznanje da ta takozvana intelektualna elita nema svoje ideje i rješenja.

Ako malo bolje pogledate vidjeti će te da se  nešto slično se događa i sa rješenjima koja smo ponudili za zaustavljanje rastućeg siromaštva umirovljenika. Nemalo nas je iznenadila činjenica da zapravo jedino mi od svih tih razvikanih stranaka izlazimo sa kompletnim rješenjima i jasnim odgovorom na svako pitanje.

HRVATSKI RADIO 17.05.2024. EU izbori 2024.   predstavljanje UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU   EUROPSKI IZBORI ... (opširnije)

Hrvatska mora puno više ulagati u smještajne kapacitete za starije i nemoćne Prema Programu stabilnosti Republike ... (opširnije)

Zašto 95% umirovljenika birajući isto očekuje promjene? Kod velikog broja birača u Hrvatskoj, posebno umirovljenika sa ... (opširnije)

Nacionalni dan palijativne skrbi, 11. svibnja Uoči Nacionalnog dana palijativne skrbi nositelj koalicijske liste UMIROVLJENICI ZAJENDO, ... (opširnije)

Sretan i blagoslovljen Uskrs U ime Umirovljenici zajedno – Političke platforme želimo vam najiskrenije čestitati Uskrs ... (opširnije)

9. lipnja je prilika da se ispravi greška učinjena 17. travnja, iskoristimo je! Umirovljenici  su 17. ... (opširnije)

Program „UMIROVLJENICI ZA EUROPU“   Zašto bi umirovljenici trebali biti zastupljeni u EU parlamentu? Zastupljenost UMIROVLJENICI ... (opširnije)

1. Svibanj, Međunarodni praznik rada   Svima onima koji su nekada imali svoje radno mjesto Svima ... (opširnije)

Je li Hrvatska zemlja siromašnih umirovljenika? Na fotografijama vidimo najkvalitetniju teletinu na žaru ili gradelama, ovisno ... (opširnije)

Peticija SUH-a ili još jedna PR predstava Jasne Petrović...  Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), sa po njihovim ... (opširnije)