Špika: Krajem mjeseca umirovljenik se misli hoće li biti bez lijekova ili hrane

10.06.2023.

Autor: HRT/A.S. Foto: HTV / HRT

Travanjski Vladin „paket pomoći" socijalno ugroženim kategorijama građana vrijedan 1,7 milijardi eura predviđen uglavnom kao jednokratna novčana doznaka dobro je došao umirovljenicima. Umirovljenici s obzirom na visinu prosječne mirovine primali su pomoć od 160 do 60 eura. Vlada je time jasno poručila da građani moraju biti zaštićeni od inflacijskog udara. U svjetlu najnovijih pregovora Vlade i sindikata ostaje otvoreno pitanje koliko je zajamčen materijalni status i rast mirovina u predizbornoj godini?

Umirovljenici zabrinuti zbog nove mirovinske reforme

U Hrvatskoj prosječna starosna mirovina iznosi 410 eura bez inozemnih osiguranika. Najveći broj umirovljenika dobio je za 20 eura veće mjesečne mirovine u ovoj godini. Špika kaže da takva mirovina nije dovoljna. 

- To nije ni približno onoliko koliko je trebali biti, s obzirom kada se to svede na realno stanje, doživjeli smo realni pad mirovina, a i plaća. Taj paket pomoći nije nešto puno pomogao, ali naravno svaki paket pomoći od Vlade je dobrodošao u kriznim trenutcima, rekao je Milivoj Špika iz platforme Umirovljenici zajedno u emisiji "Studio 4".

Dodaje da paketi pomoći nisu konačno rješenje, posebno kada se radi o umirovljeničkim problemima. 

Komentirao je i dogovor Vlade i sindikata javnih službi i uprave koji su dobili nominalni rast plaća. Rekao je da takva povećanja pokazuju da linearni pristup koji je do sada bio nije bio dobar. 

- To znači da je u startu način, obračun, izračun plaća nije onakav kakav treba biti i potrebno je mijenjati način, odnosno formule za izračun osnovice za mirovine, kazao je.

Rješenje za rast mirovina 

Objasnio je da Hrvatska ima udio mirovine u BDP-u negdje oko 10,2 posto, dok je većina Europe na nekih 13 ili 15 posto. 

- Kada bismo mi taj udio mirovina u BDP-u Hrvatske podigli na nekih 12 ili 12,5 posto, onda bi to nominalno bilo blizu nekih milijardu i 700 tisuća eura. Mi bismo s time riješili dvije trećine onih koji su sada s mirovinama ispod linije siromaštva, ali ne način da idemo s linearnim povećanjem mirovina, već da napravimo potpuni novu formulu za izračun mirovina, istaknuo je.

Rekao je da bi se model trebao bazirati na postotku od 75 do 80 neto plaće u posljednjih deset godina osobe koja ide u mirovinu. 

- Na taj način država ne bi dala ništa više od onoga što daje kroz samo jedan paket, riješila bi problem umirovljenika, dodao je.

Kako umirovljenik preživi s 410 eura?

Na pitanje kako umirovljenik preživi s 410 eura uključujući i plaćanje lijekova, Špika kaže da do sredine mjeseca umirovljenik s 410 eura može nekako preživljavati. 

- Zadnjih 15 dana u mjesecu će se on misliti hoće li on biti bez hrane ili bez lijekova. Meni se nekako čini da bez jednog ili drugog mu se piše isto. Nije mu baš svijetla budućnost, objasnio je.

Omjer umirovljenika i radnika 

Statistike su neumoljive. Davne 1980. godine bio je jedan umirovljenik na četiri osobe koje su radile, 10 godina poslije taj omjer je pao 1:3. Nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj na jednog umirovljenika radi tek 1,23 građanina to je treći najgori omjer u EU. 

Špika kaže da su omjeri katastrofalni i da ne slute na dobro te da prijete na urušavanje mirovinskog sustava. 

- Međutim, kako je Hrvatska uz ostalo i socijalna država, to znači da se društvo mora brinuti za osobe starije životne dobi, posebno za umirovljenike. Isto tako, prije ili kasnije s obzirom na produljeni životni vijek građana, treba se razmišljati o produljenju radnog vijeka. Osoba koja stječe pravo na mirovinu s napunjenih 65 godina, može nastaviti raditi. Tu je Vlada izmjenom Zakona o radu napravila grešku gdje su rekli da se to može, ali uz suglasnost poslodavca, rekao je.

Objasnio je da to znači da ako umirovljenik želi raditi, on to ne može napraviti bez suglasnosti poslodavca. Dodao je da je ministar Piletić trebao prihvatiti njihov amandman. 

- To je da u najmanju ruku u prve dvije godine nakon 65. godine ako radnik želi produžiti radni vijek isključivo ovisi o njegovoj volji. Ako želi, pošalje pisanu obavijest poslodavcu da on želi nastaviti raditi, on automatski radi do svoje 67. godine, a onda sljedeće dvije godine eventualno u dogovoru s poslodavcem. Tako bi to bilo puno efikasnije, poručio je za kraj Špika. 

Cijeli razgovor (VIDEO) pogledajte u nastavku: