Kako nakon navršene 65. do 27% veće mirovine?

Kako nakon navršene 65. do 27% veće mirovine?

Gotovo da nema političke stranke koja uz saborsku raspravu i jednoglasnim usvajanjem promjena u Zakonu o mirovinskom osiguranju nije pokušala ušićariti poneki jeftini politički poen kod umirovljeničke populacije. Neki od njih su mada godinama nisu ni riječi zucnuli o problemima umirovljenika čak i otvarali neke zanimljive teme, no većina se ipak zadržala samo na ronjenju krokodilskih suze nad sudbinom umirovljenika. Ne treba se tome čuditi jer bazen od preko 1,1 milijun potencijalnih birača je velikom broju, posebno ‟novopečenih” političara, neovisno o njegovim preferencijama i te kako zanimljivo ‟lovno” područje. Ono što na neki način iritira u svim tim iznenadnim ili bolje kazati prigodnim ‟zalaganjima za umirovljenike” je veoma loše ili gotovo nikakvo poznavanje umirovljeničke problematike.

Bilo kako bilo jednoglasno donesene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje se Hrvatski sabor donio prošli tjedan stupaju na snagu od 01.01.2023. godine i donose neke uistinu velike i dalekosežne promjene o kojima se do sada moglo samo sanjati. Za neke od uistinu velikih promjena koje su od početka bile otvoreno podržane i od stranaka koalicije UMIROVLJENICI ZAJEDNO, te doprinos SUH-a i MUH-a kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, svakako snosi značajan dio zasluga i saborski zastupnik Silvano Hrelja koji je često puta znao biti meta naših žestokih kritika. Kako se smatramo korektnima prilikom iznošenja javnih kritika kao i pohvala, onda ovaj puta saborskog zastupnika Silvana Hrelju moramo javno pohvaliti radi njegovog osobnog doprinosa u kreiranju prijedloga odnosno samom donošenju izmjena Zakona o mirovinskog osiguranja.

Dvije izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju su u odnosu do sada zapravo velika novina, jedna je o mogućnosti nasljeđivanja dijela mirovine preminulog partnera, a druga velika promjena je otvaranje mogućnosti rada i nakon 65. godine života što na koncu može rezultirati povećanjem mirovine i do 27%. Potonja promjena je u posljednji trenutak stigla kao rezultat prihvaćanja amandmana Silvana Hrelje koji je predložio, a Vlada prihvatila, da se mirovinski faktor za svaki mjesec nastavka rada i nakon navršenih 65 godina života umjesto sa 0,34%  podigne na 0,45% odnosno za 5,4% za svaku godinu duljeg ostanka u radnom odnosu.

Mogućnost ostanka u radnom odnosu i nakon navršenih 65 godina će se nakon izmjena u Zakonu o mirovinskom osiguranju dodatno regulirati kroz izmjene i dopune Zakona o radu. Kako je navedeni Zakon odnosno izmjene Zakona o radu prošao prvo čitanje tako će se prije konačnog usvajanja amandmanom predložiti otklanjanje mogućnost manipulacije sa pravom radnika da i nakon 65. godine života nastavi raditi. Ta odluka treba biti isključivo u ingerenciji radnika bez bilo čije suglasnosti odnosno mogućnosti da na istu utječe poslodavac.

U Zagrebu, 10.10.2022.

SU-BUZ-DSU UMIROVLJENICI ZAJEDNO

Trideset je godina prošlo od VRO Oluja, mnogi su današnji umirovljenici sudjelovali u njoj, ili strepili ... (opširnije)

U Pakracu je potpisan ugovor za izgradnju prvog Braniteljskog centra u Republici Hrvatskoj za podršku hrvatskim braniteljima i ... (opširnije)

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)