TRAŽIMO MIROVINE OD KOJIH ĆEMO PREŽIVJETI

"POVLAŠTENE MIROVINE"

Sindikat umirovljenika Hrvatske drži da je najvažnije provesti ozbiljne analize svih kategorija tzv. povlaštenih umirovljenika, kako bi se pristupilo izdvajanju svih onih koji svoja prava ostvaruju temeljem posebnih propisa. Još je gore što sve te naknade i nagrade po posebnim propisima nisu regulirane jednim, već brojnim zakonima, te su u resorima odgovornosti različitih ministarstava. Poznato je da je od ukupnog broja umirovljenika oko 15% njih koji dobivaju mjesečne naknade i nagrade (to, zapravo, nisu mirovine), a oni progutaju gotovo 30% ukupnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti. K tome su "mirovine" posebnih kategorija čak i do 3.5 puta više od prosječne mirovine običnih umirovljenika.

PRIJEVREMENE MIROVINE

Sindikat umirovljenika upozorava da je neprimjereno kažnjavati sve radnike koji odlaze u prijevremenu mirovinu, jer ih je većina otišla prinudno. SUH pozdravlja što je u kriterij "kažnjavanja" ublažen dodavanjem faktora radnog staža, ali i na dalje traži da se takve "kazne" ukidaju svima po stjecanju pune starosne dobi i uvjeta radnog staža potrebnih za punu mirovinu.

DODATAK NA MIROVINE

Kad je riječ o tzv. dodatku na mirovine za radnike umirovljene od početka 1999. godine, dodatak treba hitno biti uključen u osnovicu mirovine /čime bi ga se moglo i oporezovati!/, a istovjetni dodatak treba priznati i umirovljenicima koji su prihvatili štednju u drugom stupu, jer u protivnom proizvodimo nove nepravde i nejednakosti, o kojima će presuđivati sudovi. Odnosno, kategoriji tzv. najnovijih umirovljenika treba omogućiti da, žele li, prenesu svoju štednju u opći međugeneracijski fond prvog stupa.

POVEĆANJE DOBNE GRANICE

SUH razumije potrebu povećanja uvjeta dobne granice za starosnu mirovinu na 65 godina, te pozdravlja što je produljeno prijelazno razdoblje za primjenu, osobito za žene. Međutim, što hitnije treba zakonski regulirati priznavanje uobičajenih europskih povlastica za skrb o djeci i obitelji.
Također, SUH drži da se ne može propisivati automatska i jednoobrazna starosna dob za umirovljenje, već da mora biti fleksibilna, u odnosu na tipove radnih mjesta i volju pojedinca koji se umirovljuje.

DRUGI MIROVINSKI STUP

SUH smatra da je neophodno izvršiti cjelovitu reformu drugoga mirovinskog stupa, bilo da ga se ukine i sredstva vrate u mirovinski fond generacijske solidarnosti (samo 13 od 30 zemalja u široj regiji ima drugi stup!), bilo da se od obvezatnog pretvori u dobrovoljni te da u njega, sukladno dogovorenim omjerima /kako je to u mnogim zemljama/, obveznici uplate budu i poslodavci i radnici, a ne samo radnici. Tek u reformiran drugi stup je moguće povećavati uplate, jer ovako je riječ o loncu bez dna i bez nadzora, a SUH zahtjeva da, opstanu li takvi privatni mirovinski fondovi, u nadzornim odborima sjede i predstavnici radnika i predstavnici umirovljenika.

USKLAĐIVANJE MIROVINA

Postojeći model usklađivanja mirovina s rastom plaća, cijena i gospodarskog razvoja je na štetu umirovljenika, te je doveo u proteklih 10 godina do stvarnog i trajnog umanjenja mirovina za više od 10%. Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva na uvođenje modela usklađivanja mirovina sa plaćama, jer to jedino jamči usklađenost i pravednost u odnosu na radnike. Tražimo i zakonsko reguliranje minimalne mirovine za sve kategorije zadovoljavanja osnovnih uvjeta za stjecanje mirovine, a pri tom da mirovina za punu starosnu dob i puni staž mora biti barem u visini 60% prosječne plaće.

POREZI I NAMETI

SUH poziva i na usklađivanje svih mjera i cenzusa, a temeljni kriterij bi trebala biti granica siromaštva, tj. iznos od 60% prosječne plaće (sada 3.217 kn), te se tek iznad tog iznosa treba primjenjivati najnižu stopu poreza od 12%. Također, treba žurno ukinuti ili uskladiti cenzus za isplatu dodatnog zdravstvenog doprinosa umirovljenika, jer se sada penaliziraju samo umirovljenici s primanjima iznad 5.108 kn, što je nerazumljiva i diskriminirajuća mjera.