Matica umirovljenika ponovo aktualizira svoju inicijativu i uputit će je svim umirovljeničkim političkim strankama s molbom da se sastanu, potisnu u stranu netrpeljivosti i osobne interese pojedinaca

Najnoviji podaci o kretanju mirovina pokazuju da su umirovljenici zapali u najtežu situaciju u posljednjih trideset godina i da su dohvatili dno ispod kojega više ne mogu. Mirovine su upravo pale na svega 38,76 posto prosječne plaće što je šokantno. Ali nije iznenađenje, barem ne za one koji su predviđali što će se dogoditi ako se usvoje prijedlozi nekih kvaziekonomista koji sav teret gospodarske krize svaljuju na umirovljenike i još ih optužuju da su oni uzrok što je do nje došlo.

Međutim, krivica je i u samim umirovljenicima koji su se toliko podijelili i nasjeli podvalama da sad moraju plaćati umirovljenički danak, koji će biti još i veći ukoliko se ne opamete i ne okrenu jedinstvu i zajednički stanu u obranu svojih interesa. Valjalo bi poći od nekih činjenica pa i one najvažnije da je, na opće iznenađenje i konsternaciju umirovljenika, zamrznut rast mirovina i za ovu godinu, nakon ukidanja kriznog zakona koji je također imao posebnu odredbu da mirovine moraju biti u zamrzivaču.

Prosječna mirovina svega 27,6 posto bruto plaće

No, još se nikad i nigdje nije dogodilo da su mirovine bile zamrznute, a plaće i cijene nisu. Neki naši „stručnjaci“ su takvu mogućnost „otkrili“ tumačeći da to može funkcionirati, iako je riječ o prevari i diletantizmu. Kako je moguće da se primanja umirovljenika zamrznu na razini bijede i siromaštva, a da plaće i cijene ne budu na istom režimu. Treba li tu znanstvena pamet pa da se zaključi kako će mirovine još više zaostajati, a umirovljenici zapadati u teško siromaštvo i besparicu te pod stare dane gubiti i ljudsko dostojanstvo.

Podaci govore da je u siječnju prošle godine prosječna mirovina je iznosila 2 169,32 kune, a istom mjesecu ove godine 2 164,10 kuna. Valja krupnim slovima naglasiti, da u posljednjih trideset godina mirovine nisu nominalno pale, a ove u odnosu na prošlu godinu jesu. Jer kako protumačiti podatak da smo u siječnju prošle godine primili više, nego u siječnju ove godine, iako su cijene i plaće porasle.

I Sindikat umirovljenika izašao je ovaj mjesec s dobrim podacima iz kojih se vidi u kakvom su položaju umirovljenici u Hrvatskoj u odnosu na kretanja u Europi. Sindikalci pitaju Vladu zna li da je Hrvatska na dnu ljestvice 27 članica EU-a, jer udjel prosječne hrvatske bruto mirovine od 2.164 kuna u prosječnoj bruto plaći od 7.831 kune iznosi samo 27,6 posto. To je stvarno zastrašujući podatak koji se ne može ničim braniti.

No, nakon tako dobro iznesenih brojki, SUH je zatražio da usklađivanje rasta mirovina krene 1. siječnja iduće godine. Ali, budimo realni. Mogu li to umirovljenici izdržati? Ne mogu, naravno. Zato će Matica tražiti da se pod hitno ukine Zakon kojim su zamrznute mirovine, jer on nema opravdanja i diskriminira umirovljenike. Gura ih u totalno siromaštvo i neizdrživu situaciju.

Stanje u kojem su cijene i plaće „slobodne“, a mirovine zamrznute pokazuje na koga se to kriza svaljuje. Na žalost, na najslabije i najnemoćnije, na umirovljenike jer su im primanja srozana do te mjere da se od njih ne može ni preživljavati.

I to se događa baš u izbornoj godini. Sjećamo se izbora 2003. godine kada tadašnji ministar nije prihvatio elementarni prijedlog da šest posto i 100 kuna uđe u mirovinsku osnovicu, a ne da bude nekakav „dodatak“, mada je to bilo čak ugrađeno u proračunu. Dakle, ništa to ne bi povećalo proračunske izdatke, ali svejedno nije usvojeno. Mogli su analizirati i tražiti uzroke poraza te opcije na izborima, ali ovaj podatak pokazuje gdje im je glavni uzrok gubitka na izborima. Umirovljenici su ipak najbrojnija izborna baza, a sada su još i veća, i ne smije ih se podcjenjivati.

Broj umirovljeničkih stranaka – apsurd

No, pouka nikad dosta. Sada se postavlja i drugi pitanje. Kako je moguće da se pojavljuje novi „pametni“ prijedlog pa da se u izbornoj godini za milijun i 200.000 glasača proglasi zamrzavanje njihovih primanja nakon što su već pali ispod granice siromaštva. A istovremeno se neki „ekonomisti“ natječu tko će više krivice nabaciti na umirovljenike. Idu čak do apsurda pa predlažu da se umirovljenicima oduzme i pravo glasa.

A kakva je u ovoj situaciji umirovljenička politička scena. Stranke umirovljenika su nikle kao gljive poslije kiše. Čak sedam što je europski rekord, pa nas iz drugih zemalja čudno gledaju. Izgleda de će ih biti još, što je umirovljenički apsurd. Matica ih je bila pozvala sve za isti stol još prije godinu i pol dana, sugerirala da se dogovore kako zajednički izaći na izbore. Međutim, nisu se dogovorili. Nastao je novi Blok „Umirovljenici zajedno“ i prihvatio je prijedlog Matice, ali Hrvatska stranka umirovljenika, nije. Ona je otišla pod skute većih stranaka i time utopila svoju umirovljeničku opciju.

S druge strane i Blok se podijelio pa je od minornih stranaka nastala nova opcija koja se također predstavlja kao Blok „Umirovljenici zajedno“. Iz toga se vidi da se umirovljeničkoj opciji na izborima ne piše dobro, jer će opet doći do otimanja glasova jednih drugima i prelijevanje tih glasova u fond vodećih političkih stranaka lijeve i desne opcije. Mrvice koje se dobiju ići će samo na štetu umirovljenika jer tada neće biti moguće postavljati ozbiljne uvjete za poboljšanje statusa umirovljenika.

Valorizirajući sve navedeno Matica umirovljenika ponovo aktualizira svoju inicijativu i uputit će je svim umirovljeničkim političkim strankama s molbom da se sastanu, potisnu u stranu netrpeljivosti i osobne interese pojedinaca, sklope Sporazum o zajedničkom izlasku na izbore, raspodjele izborne jedinice između sebe i bez predizbornih koalicija s drugim strankama, izađu na izbore.

Time će Matica završiti taj dio posla i jasno reći da će surađivati samo s onim strankama koje nude dobra rješenja za umirovljenike i poboljšanje njihovog statusa, bez obzira jesu li umirovljeničke ili ne.

Savan TOMAŠEVIĆ