Pravednost na djelu ili?

Porast bruto nacionalnog dohotka, izvoza, smanjenje javnog duga ili uravnoteženje platne bilance ekonomski su pojmovi kojima nas osim političara bombardiraju i raznorazni analitičari. Pri tome upiru prstom i skreću poglede na statistička izvješća pa kad poraste industrijska proizvodnja i broj noćenja zadovoljno trljaju ruke i obećavaju bolje sutra. Niti jednom se ne govori o pravednosti ili eventualno sporadično reda radi iako bi upravo taj pojam morao dominirati na svim skupovima, programskim rješenjima ili medijskim osvrtima. Naime pogledamo li maljo dublje u razloge društvenog stanja vidljivo je kako je nepravda najveći uzrok nezadovoljstva i frustracija naših građana. Primjer izgradnje terase na zagrebačkom Cvjetnom trgu posljednji je primjer kako su neki privilegirani i dopušteno im je ono što drugima nije. Nisu uzalud još i stari latini na to upozoravali  izrekom Što je dopušteno Jupiteru nije volu no to su bile iznimke, a kod nas je postala praksa. To možemo potkrijepitikontradiktornim sudskim presudamajer su za ista ili barem približno ista kaznena djela u potpunosti različite presude,  subjektivnim pristupima obračuna poreza, komunalnih doprinosa, trošarina, uvjetima za otvaranje poslovnih prostora itd. Drugim riječima korupcija i mito caruju na svim razinama a pri tome se najveća  buka neopravdano stvara u zdravstvenom sustavuu kojem su zdravstveni djelatnici nezasluženo potplaćeni i to treba promatrati kao još jedan dokaz nepravde u sustavu. Primjera ima u izobilju i nema potrebe ih daljnje nabrajati jer svatko od nas, a pogotovo naši umirovljenici, svakodnevno osjećaju različite oblike društvene nejednakosti i nepravde. Pogotovo kada je riječ o ovrhama i odnosu mirovina i plaća.

No potrebno je u kontekstu nepravde naglasiti još jednom i probleme rada nedjeljom i to uglavnom žena zaposlenih u trgovinama. Rad u trgovinama nije vezan uz dežurstva i stvarnom potrebom za cjelodnevnim radom već samo uz  veći profit i zaradu njihovih vlasnika. I umjesto da su majke i supruge barem nedjeljama uz svoje obitelji i to im je pravo u posljednje vrijeme sve više i više uskraćeno. Nadalje posebna je priča vezana uz skrb za starije osobe i nemogućnost države da se pobrine za njihov smještaj u domove ili hospicije. Ništa drugačije nije odnos i prema mladima i djeci pa je tako aktualna vlast odustala i od gromoglasno najavljivanje potpore svakom novorođenčetu.  Prema tome možemo zaključiti kako se država vrlo loše skrbi o mladima i starima, a to je njezina jedna od osnovnih uloga. Ništa se ne bi promijenilo i da se gospodarstvo pokrene na razinu kineskog jer bi višak prihoda prije bio usmjeren na neke druge investicije i programe pogodne za oplođivanje kapitala i daljnjem bogatstvu pojedinaca. I tako se vrtimo u krug jer oni koji svojim političkim odlukama to mogu spriječiti u službi su tajkuna koji ih direktno ali i indirektno financiraju. Stoga nije čudno kako smo postali eldorado za nedjeljne i noćne šopinge koji pridonose porastu trgovačke potrošnje (opet pusti brojevi) no umirovljenici i radnici to neće primijetiti na svojim primanjima. I sve se to događa u 21 stoljeću koje bi trebalo biti socijalno osjetljivo, napredno i tehnološki razvijeno, a ne mračno i zaostalo poputsrednjeg vijeka. A u tom srednjem vijeku bilo je manje ratova i stradavanja nego danas, nije bilo masovnih grobnica i zločina, terorista i ubijanja nevinih i civila. Čak su i robovi imali jedan slobodan dan, a to je bila nedjelja! Toliko o današnjoj pravednosti i ljudskim pravima o kojima su napisani mnogobrojni zakoni, ustrojeni sudovi i izrečeni mnogi, uglavnom politički govori. U praksi situacija je potpuno drugačija i ništa se neće promijeniti dok se ne stvore čvrsti zakonski okviri i obrasci ponašanja koji će nas kanalizirati u smjeru pravde i ljudske pravednosti.No pitanje je što je danas pravo i etička vrijednost pravde jer izgleda da i vaga u rukama božica pravde nije više u ravnoteži.

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)