ZAGREBU četiri i pol godine, od početka 2011. do 30 lipnja ove godine, vjerovnici su preko ovrha od svojih dužnika uspjeli naplatit gotovo 117 milijardi kuna. Prema podacima Fine na taj je način od građana naplaćeno 25,4 milijarde kuna, a od poslovnih subjekata 91,4 milijarde kuna. Uz to je posljednjeg dana lipnja Fina registrirala 51,38 milijardi kuna neplaćenih računa, radi čega su dužnici u blokadi.

Od tog iznosa 33,61 milijarda kuna otpada na građane, a njih je 320.214 imalo blokirane račune posljednjeg dana lipnja. Iako se u mjesec dana broj blokiranih građana smanjio za gotovo dvije i pol tisuće kuna iznos blokada porastao je za više od 300 milijuna kuna.

Istovremeno se smanjio i broj blokiranih poduzeća i iznos njihovog duga zbog kojeg su završili u ovrsi. Tako je trenutačno pod blokadom 47.175 poslovnih subjekata i oni duguju ukupno 27,77 milijardi kuna.

Prisilnu naplatu Fina je preuzela 1. siječnja 2011. godine i tada je dug građana bio šest milijardi kuna, odnosno pet i pol puta manji nego danas, a u blokadi ih je bilo nešto više od 77 tisuća što je pet puta manje njego danas.

Što se tiče tvrtki one su početkom te 2011. godine imale preko 36 milijardi kuna neplaćenih računa, a prema kraju godine iznos se znao popeti i do 46 milijardi kuna.

Sadašnja situacija pokazuje da je se gotovo 40 posto duga poslovnih subjekata vjerojatno nikada neće naplatiti. Naime, gotovo 11 milijardi kuna duga otpada na više od 17 tisuća poduzeća koja su blokirana najmanje pet godina. Ako se njihovi vjerovnici dosad nisu uspjeli naplatiti teško je da će to uspješno učiniti i u sljedećim mjesecima ili godinama.

Ako se problematičnim smatraju svi koji su u blokadi duljoj od godinu dana, i u tom razdoblju ne uspijevaju vratiti ni dio dugova, to znači da je vrlo izvjesno da neće biti moguća naplata gotovo 86 posto iznosa, odnosno više od 24 milijarde kuna, pogotovu ne u punom iznosu.

U Fini ističu kako je za očekivati da će iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje kod poslovnih subjekata u sljedećim mjesecima padati zahvaljujući novim poduzetim mjerama, poput onih iz zakona koji reguliraju provedbu ovrhe, financijsko poslovanje ili redovite stečajne postupke.