Sjeća li se još netko glazbene fantazije Olivera Dragojevića iz 1975. godine? Pjesma u rokerskom tonu zvala se „Dvi iljade i druge godine na svitu“, a stihovi su najavljivali ribe s Marsa, sve će bit na botune, kompjuteri će mislit za nas, a mi ćemo pivat po cili dan...
Baš na tu pjesmu podsjećaju nas najave i projekcije o mirovinama iz Ministarstva rada i umirovljeničkog sustava posljednjih mjeseci. Mirovine će 2040. godine biti oko 9000 kuna, rekao je u ožujku ministar Mrsić. Nedavno se pisalo o planu zapošljavanja trajno nezaposlenih iznad 50 godina starosti. Stalno se obećava da mirovine neće ići dolje, dok se udio prosječne neto mirovine od 39 posto u odnosu na prosječnu neto plaću smatra velikim uspjehom politike. Najnovija predizborna priča je nasljeđivanje mirovina nakon smrti supružnika, ali to je tek najava za idući mandat...

Predviđanja Europske komisije u narednim desetljećima najavljuju baš suprotno – nizak udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći dodatno će se smanjivati zbog neefikasnosti hrvatskog mirovinskog sustava. To znači da će, ako se ostvare crne prognoze EK, 2030. godine prosječna mirovina pasti ispod 2000 kuna, a 2060. godine iznosit će svega 1590 kuna. Naravno, u okolnostima da se prosječna plaća ne mijenja.

No, bez ozbiljnih reformi sustava udio od 40 posto neće rasti, što i dalje znači život ispod granice siromaštva. Stručnjaci uzalud upozoravaju da Hrvatskoj trebaju strožiji kriteriji za prijevremenu mirovinu, stimuliranje dužeg radnog vijeka, veću stopu izdvajanja za drugi mirovinski stup te reduciranje sustava beneficiranog staža. Politika više voli fantazije o 2040. godini. Što se zapošljavanja 50 plus populacije tiče, nalik na program zapošljavanja mladih, prve reakcije poslodavaca nisu baš euforične. Država bi pokušala stimulirati zapošljavanje trajno nezaposlenih koje poslodavci uglavnom ne žele. Postoji li Plan B? Na desetke tisuća trajno nezaposlenih doživjet će rok za starosnu mirovinu s nedovoljno staža. Tada će zajamčena socijalna mirovina postati prvorazredno političko pitanje.

No, iz HSU-a, po njihovom mišljenju jedine relevantne umirovljeničke stranke, ni riječi na tu temu. Njima je važnija reforma stranačkog sustava kojom bi uklonili konkurenciju unutar umirovljeničke opcije. I dok država pod aktualnom vlašću uglavnom gleda kako dugoročne goruće probleme riješiti bez odricanja od monumentalnog aparata, međukoalicijskih obećanja i trgovine te očuvanja saborskih klubova i u idućem mandatu, opozicijska koalicija HDZ-a nudi još manje.

Prema dosadašnjim iskustvima i pamćenju, duboko svjetonazorski zagubljenom BUZ-u preostaje uputiti biračima već uobičajen poziv na izbore – onima koji dišu malo desno.

Stranka umirovljenika slijedom navedenog zaključuje da je tzv. Umirovljenička opcija ozbiljno zaglibila u rutinu, bezidejnost i politikantstvo.

Vrijeme je da se umirovljenici organiziraju kao pokret i oslobode milijunski potencijal glasova izravno u svoju korist.Vrijeme je da se umirovljenici organiziraju kao pokret i oslobode milijunski potencijal glasova izravno u svoju korist. Već na idućim parlamentarnim izborima.

Predsjednik stranke Lazar Grujić dipl.oec.