Ministarstvo zdravlja odlučilo se za donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, umjesto izmjena i dopuna postojećeg

Odluka je motivirana rezultatima rada HZZO-a i bolnica u prvih šest mjeseci, koji su iznad očekivanja, kao i smanjenjem dugova. Time je omogućeno produljenje vremena za donošenje zakona, bez istovremenog usporavanja provedbe reformskih mjera, objašnjavaju u priopćenju poslanom iz Ministarstva zdravlja.

Razlog tomu su, dodaju, iznimni su organizacijski i financijski rezultati HZZO-a i bolnica u proteklih šest mjeseci, ostvareni zahvaljujući uspješnoj primjeni reformskih mjera, što je omogućilo produljenje vremena za izmjene dvaju ključnih zakona uzdravstvu.

Također, dodaju, interes javnosti za izmjene Zakona je bio velik, pa su tijekom javne rasprave pristigli brojni kvalitetni prijedlozi dodatnih izmjena postojećih zakona koji će onda moći biti prihvaćeni u novom zakonu. Sukladno tomu, u drugoj polovici srpnja planira se početak nove javne rasprave te se nadamo nastavku kvalitetne i transparentne diskusije sa svim dionicimazdravstvenogsustava kao i ostalom zainteresiranom javnošću.

Ohrabrujući rezultati remormi

“Zakonske izmjene preduvjet su za daljnju provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva, koja će unaprijeditikvalitetui dostupnostzdravstveneusluge bez povećanja participacije te osigurati dugoročnu održivost javnog zdravstva. Rezultati reformskih mjera nakon svega pola godine iznimno su ohrabrujući pa tako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na 30. lipnja bilježi smanjenje dospjelih obveza u odnosu na 31.12.2014. za više od 260 milijuna kuna, odnosno s 980 na 716 milijuna kuna”, navodi se u priopćenju.

Bez novih gubitaka

Kažu da bolnice također bilježe smanjenje dospjelih obveza, kao i smanjenje rokova plaćanja dobavljačima, te značajno povećanje broja obavljenih postupaka.

“U razdoblju od 1.1. do 30.6. ove godine bolnice nisu stvorile novi gubitak što je prvi put od početka krize u RH, a posljedica je to, između ostalog, izlaska HZZO-a iz državne riznice i novog modela ugovaranja bolnica. Istovremeno, dugovi bolnica iz proteklih razdoblja koji su 31.12.2014. iznosili 1,7 mlrd. kuna tijekom prvih šest mjeseci ove godine bilježe smanjenje, a precizne polugodišnje poslovne rezultate ćemo znati tijekom sljedećeg tjedna. Isto tako, od siječnja do lipnja bolnice su iz mjeseca u mjesec ostvarivale bolje pokazatelje učinkovitosti ikvalitetete smanjivale liste čekanja što je veliki pomak za naše pacijente”, stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)

U razgovoru s Petrom Vlahovim na HRT-u predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić Istaknuo je da su najveći ... (opširnije)

Mrak Taritaš je podsjetila da smo na samom dnu Europske unije po visini prosječne mirovine, i ... (opširnije)

Lazar Grujić: Kada idemo u mirovinu, idemo jer smo odradili svoj radni vijek... u mirovini bi trebali ... (opširnije)

Prema službenim podacima OECD-a hrvatski umirovljenici su na dnu, među najsiromašnijim u Europi. Lošije mirovine od hrvatskih ... (opširnije)