Ministarstvo zdravlja odlučilo se za donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, umjesto izmjena i dopuna postojećeg

Odluka je motivirana rezultatima rada HZZO-a i bolnica u prvih šest mjeseci, koji su iznad očekivanja, kao i smanjenjem dugova. Time je omogućeno produljenje vremena za donošenje zakona, bez istovremenog usporavanja provedbe reformskih mjera, objašnjavaju u priopćenju poslanom iz Ministarstva zdravlja.

Razlog tomu su, dodaju, iznimni su organizacijski i financijski rezultati HZZO-a i bolnica u proteklih šest mjeseci, ostvareni zahvaljujući uspješnoj primjeni reformskih mjera, što je omogućilo produljenje vremena za izmjene dvaju ključnih zakona uzdravstvu.

Također, dodaju, interes javnosti za izmjene Zakona je bio velik, pa su tijekom javne rasprave pristigli brojni kvalitetni prijedlozi dodatnih izmjena postojećih zakona koji će onda moći biti prihvaćeni u novom zakonu. Sukladno tomu, u drugoj polovici srpnja planira se početak nove javne rasprave te se nadamo nastavku kvalitetne i transparentne diskusije sa svim dionicimazdravstvenogsustava kao i ostalom zainteresiranom javnošću.

Ohrabrujući rezultati remormi

“Zakonske izmjene preduvjet su za daljnju provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva, koja će unaprijeditikvalitetui dostupnostzdravstveneusluge bez povećanja participacije te osigurati dugoročnu održivost javnog zdravstva. Rezultati reformskih mjera nakon svega pola godine iznimno su ohrabrujući pa tako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na 30. lipnja bilježi smanjenje dospjelih obveza u odnosu na 31.12.2014. za više od 260 milijuna kuna, odnosno s 980 na 716 milijuna kuna”, navodi se u priopćenju.

Bez novih gubitaka

Kažu da bolnice također bilježe smanjenje dospjelih obveza, kao i smanjenje rokova plaćanja dobavljačima, te značajno povećanje broja obavljenih postupaka.

“U razdoblju od 1.1. do 30.6. ove godine bolnice nisu stvorile novi gubitak što je prvi put od početka krize u RH, a posljedica je to, između ostalog, izlaska HZZO-a iz državne riznice i novog modela ugovaranja bolnica. Istovremeno, dugovi bolnica iz proteklih razdoblja koji su 31.12.2014. iznosili 1,7 mlrd. kuna tijekom prvih šest mjeseci ove godine bilježe smanjenje, a precizne polugodišnje poslovne rezultate ćemo znati tijekom sljedećeg tjedna. Isto tako, od siječnja do lipnja bolnice su iz mjeseca u mjesec ostvarivale bolje pokazatelje učinkovitosti ikvalitetete smanjivale liste čekanja što je veliki pomak za naše pacijente”, stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Za čitatelje koji nisu do sada pretraživali po internetu kako se određuju mirovine evo postupka sa ... (opširnije)

Sukladno prvim procjenama HZMO-a polugodišnje će  usklađivanje mirovina s indeksom rasta cijena i prosječnih plaća podići mirovine za oko ... (opširnije)

Naravno čuli smo da nas zovu bumeri, baby boom generacijom. Nekad šaljivo, nekad podrugljivo, nerijetko i ... (opširnije)

Stranka umirovljenika svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti želi sretan i blagoslovljen Božić! Mir Božji, Hristos se rodi!. ... (opširnije)

Dok radnici u prosjeku primaju 1.470 eura, umirovljenici ostvaruju oko 690 eura. Premda su mirovine gotovo ... (opširnije)

Stupa na snagu i set odredbi iz srpanjskog Zakona o mirovinskom osiguranju koje su bile odgođene do početka ... (opširnije)

Danas nam odlazi 2025. godina, neka nas raduje 2026.! Neka nam se poslože sve kockice baš ... (opširnije)

Sad je i službeno, temeljem Zaključka Vlade RH nastavlja se besplatni javni željeznički prijevoz djece, učenika osnovnih ... (opširnije)

U Hrvatskoj je prosječna mirovina oko 700 eura, ali jedino ako u o uračunamo novouvedeni trajni dodatak i ... (opširnije)

Predsjedništvo i Odbor stranke zaključili 2025. godinu radno i svečano. Godina je to u kojoj su predstavnici ... (opširnije)