ZAGREB» Mirovinski fondovi su zainteresirani za ulazak u hrvatske autoceste, nesluženo su našem listu potvrdili predstavnici dvaju obveznih mirovinskih fondova, komentirajući odustajanje Vlade od davanja autocesta u koncesiju i njezine najave da će problem otplate velikog duga autocesta pokušati riješiti na drugi način – prodajom 51 posto autocesta mirovinskim fondovima, zaposlenima i građanima.

– Zainteresirani smo za kupnju dionica autocesta, kao i za ostale kvalitetne projekte. Više od toga moći ćemo reći kad budemo znali pod kojim uvjetima će se taj model provoditi, neslužbeno nam kažu »mirovinci«. Na sličan način, tvrde, »zainteresirani su i za ulaganje u Luku Rijeka«, koja također planira privući dodatni kapital, putem inicijalne javne ponude dionica na burzi.

Politička šteta

Promatrači vjeruju da je Vlada odustala od davanja autocesta u koncesiju strancima, jer bi joj to nanijelo golemu političku štetu, osobito u predizbornoj godini. Većina javnosti pozdravila je taj korak, ali Vlada je rekla da od »monetizacije duga« nije odustala. Aktivirala je »plan B«, prema kojem će javni dug, nastao zbog gradnje autocesta na kredit, pokriti prikupljanjem novca na drugi način. Banski dvori očekuju da će ponudom 51 posto dionica državnih autocesta prikupiti gotovo 12 milijardi kuna, od čega bi čak 80 posto trebali dati mirovinski fondovi.

»Mirovincima« novac nije problem, jer sva četiri obvezna mirovinska fonda – Allianz, Raiffeisen, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi – na svojim računima trenutačno imaju čak 68,7 milijardi kuna, prema izvješću Hanfe za siječanj. Njihov najveći dužnik upravo je država. Oko 70 posto novca, ili 48,5 milijardi kuna, fondovi su posudili hrvatskim vladama tako što su kupili državne obveznice.

Drugim riječima, kad bi Vlada prodavala dionice autocesta, mirovinci ih ne bi morali kupovati, nego bi dio Vladinog duga jednostavno poništili i »prebili« u svoje vlasništvo. Vlada bi smanjila dio javnog duga, a mirovinci bi u zamjenu dobili suvlasništvo u novoj tvrtki HAC ONC, koja bi trebala upravljati autocestama. Ali tu se, kažu promatrači, krije mogući novi problem zbog kojeg se fondovi izbjegavaju javno očitovati o »planu B«. Sva četiri mirovinska fonda još su u prosincu predala Vladi neobvezujuće ponude za koncesiju, ali u konzorciju sa stranim ulagačima i upravljačima. Sada, kad je koncesija propala, fondovi bi trebali upravljanje nad autocestama preuzeti sami, zajedno s državom i zaposlenima, putem tvrtke HAC ONC. Fondovi, prema neslužbenim vijestima koje je objavio Tportal, žele učinkovitije upravljanje tom tvrtkom i manji broj zaposlenih. Primjerice, cestarine se ne moraju naplaćivati uz pomoć službenika, nego vinjetama. Ali nitko to ne želi javno reći, osobito prije izbora.

Treća opcija

Očito, mirovinski fondovi žele na autocestama zaraditi, kako bi budućim umirovljenicima osigurali bolje mirovine. Stručnjaci tvrde da autocestama treba racionalizacija upravljanja. Vlada je vjerovala da će taj posao prebaciti na koncesionara. Sada, kad je aktiviran »plan B«, Vlada će tu odgovornost morati preuzeti sama, ako želi privući novac mirovinaca i ostalih ulagača.

Brojni ekonomski stručnjaci poput Drage Jakovčevića, Ivana Lovrinovića, Ljube Jurčića i Željka Lovrinčevića već dugo tvrde da se problem duga autocesta može riješiti i na treći način – tako da Vlada refinancira skupe kredite, s najmanje 7 posto kamata, kojima su autoceste sagrađene. Profesor Jurčić kaže da bi Vlada trebala te kredite zamijeniti jeftinijima, uz dva-tri posto kamata. Trenutačno, kamate na tržištu su najniže u novijoj povijesti. Ako država iskoristi tu jedinstvenu priliku, tvrdi profesor, proći će jeftinije nego uz pomoć koncesionara ili mirovinaca.

– Vlada bi se trebala riješiti iluzije da će se davanjem autocesta mirovinskim fondovima riješiti kamatarenja, kako to vjeruje premijer Milanović. U svakoj varijanti rješenja država će morati platiti kamate, samo je pitanje na koji način, kaže Jurčić. Ako autoceste dobiju mirovinci, oni će na uloženi kapital zaračunati najmanje 4 posto kamata, jer moraju osigurati profit, uvećati novac umirovljenika. U suprotnom, fondovi bi učinili zločin prema umirovljenicima, kaže Jurčić.