Pogledajte pljačku preko mirovinskog sustava u kojoj smo svi žrtve!

ProsječnomHrvatu je zajamčeno da ga država pljačka čim nađe posao, kao što je pljačkala njegove roditelje i kao što će mu vjerojatno pljačkati djecu. A najgore je to što su oni iz ove priče zapravo još dobro prošli. Svake godine je sve više onih koji nikad neće u mirovinu.


Država nas pljačka. Iako takveparolemožemo čuti svakodnevno, mnogi među nama su zaboravili kad počinje najveća pljačka u kojoj su žrtve svi građani Hrvatske. Sve počinje onoga trenutka kad nađete stalni posao i svaki mjesec počnete skupljatinovacza mirovinu. Kako je danas zadnji dan da se odlučite kako će se vaš novac investirati, odlučili smo vas podsjetiti kako je naš mirovinski sustav zapravo najveća pljačka jer su se naši državnici sjetili. Da bi ova analiza imala smisla, uzet ćemo prosječne podatke za građane RH. Prosječna plaća, prosječan životni vijek, prosječna mirovina...

Kreditno od vaše prve plaće. Prosječna neto plaća u RH iznosi oko 5,5 tisuća kuna koliko građanividena svom bankovnom računu. Da bi vi imali takvu plaću, vaš poslodavac mora uplatiti bruto iznos od oko osam tisuća kuna. Od tog iznosa jedna se petina odmah uzima za vašu mirovinu (I. i II. mirovinski stup). To ispadne otprilike 1600 kuna koje vi svaki mjesec dajete državi za vašu mirovinu. Uzmemo li da za klasičnu mirovinu morate imati 40 godina radnog staža, vi ćete u svom radnom vijeku za mirovinu izdvojiti nešto manje od 761 tisuću kuna. To je iznos vašeg novca s kojim upravlja država i koji vam se vraća tek kad odete u mirovinu. No, vraća li se zapravo?

Morate biti u mirovini 30 godina da vamsevrati vaša ušteđevina

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2266 kuna. Kako je prosječni životni vijek u Hrvatskoj oko 77 godina, svi koji misle uživati u mirovini preko deset godina poprilično su se preračunali kad su shvatili da možda i neće poživjeti duže. Građani će u tih deset godina života koje vam jamči mortalitetna statistika u Hrvatskoj od državedobiti gotovo 272 tisuće kuna mirovine. Drugim riječima, vama će se vratiti oko trećine onog iznosa koji ste uštedjeli. Još jasniji primjer je da biste morali nakon 67. godine života živjeti 30 godina u mirovini da bi vam se vratilo ono što ste uštedjeli tijekom svog radnog vijeka. Misle li u Vladi zbilja da će većina građana poživjeti toliko dugo?

Slična računica vrijedi i za one koji idu u mirovinu po starom modelu, dvije godine ranije od gore spomenutih nesretnika. Njima će se u prosjeku vratiti oko 326 tisuća kuna, što znači da bi im se njihova ušteđevina vratila "već" u prvoj sredini devedesetih godina. A kad umrete, sav višak ostaje državi. Prosječnom Hrvatu je zajamčeno da ga država pljačka čim nađe posao, kao što je pljačkala njegove roditelje i kao što će mu vjerojatno pljačkati djecu. A najgore je to što su oni iz ove priče zapravo još dobro prošli. Svake je godine sve više onih koji nikad neće u mirovinu.


Klikom na ovaj link do analize Tportala o stavu predsjednika Stranke umirovljenika (SU) Lazara Grujića o suparničkim ... (opširnije)

HRT: Projekt Splet generacija u Karlovcu kroz besplatne radionice i druženja potiče aktivniji život starijih osoba. ... (opširnije)

Kako je o sudjelovanju predsjednika Stranke umirovljenika Lazara Grujića u programu N1 izvijestio njihov portal možete ... (opširnije)

Stranka umirovljenika svim građanima Republike Hrvatske u zemlji i u inozemstvu čestita Dan državnosti, uz želju ... (opširnije)

Umirovljenici ne mogu  unuke odvesti ni na sladoled Pročitajmo više klikom na Vijestima HRT-a (opširnije)

Popis stanovništva više se neće raditi samo svakih deset godina već će se kao Središnji registar ... (opširnije)

Zagreb info porazgovarao je s predsjednikom SU Lazarom Grujićem o ukidanju oporezivanja mirovina i evo kako je to ... (opširnije)

Za brzo ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike zalaže se Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika. “Tražimo od ... (opširnije)

Uključivanje djece i mladih u sport, promocija STEM-a i aktivno starenje, uz zajedničke sportske aktivnosti djece, mladih ... (opširnije)

Hrvatska za dugotrajnu skrb starijih članova društva izdvaja tek 0,5 posto BDP-a, iako čak 71 posto ... (opširnije)