Umirovljenik skupo platio raskid ugovora o dopunskom osiguranju

Teški srčani bolesnik i šećerašMiroslav Dević bez problema je pismeno raskinuo ugovor s HZZO-om par mjeseci prije roka, no šokirao ga je zahtjev za naknadu štete od 3.302,16 kuna, što je zbroj troškova participacija koje je napravio još dok mu je važila polica dopunskog, a sve zbog prijevremenog raskida ugovora

RIJEKA Umirovljenik Miroslav Dević je dijabetičar i srčani bolesnik koji je zbog svog zdravstvenog stanja stalno pod nadzorom liječnika, uzima više različitih lijekova, a nerijetko treba i bolničko liječenje. Dević je primjer pacijenta kojem je itekako potrebno dopunskozdravstveno osiguranjekako bi troškovi njegovog liječenja bili ipak nešto manji. Do listopada prošle godine ovaj Riječanin je plaćaodopunsko osiguranjeHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ugovor o polici dopunskog osiguranja odlučio je raskinuti jer je, kako kaže, našao povoljnijeg osiguravatelja koji pokriva više njegovih medicinskih troškova.

– Jasamdijabetičar i uzimam inzulin četiri puta dnevno. Imao sam tri infarkta, imam stentove i zbog određenih komplikacija ponovo sam prošlog proljeća završio u bolnici. U međuvremenu odlučio sam se za policu Croatia osiguranja koji ima bolju listu lijekova i neki se lijekove s B liste kod njih nalaze na listi A, govori Dević koji je ugovor o dopunskom osiguranja raskinuo tako da je podnio zahtjev koji je HZZO, kako tvrdi, bez problema i dodatnih upozorenja odborio te raskinuo ugovor.

Redovni platiša kojimsenovac za policu dopunskog osiguranja skidao trajnim nalogom s tekućeg računa, prilično seiznenadio kad je koncem svibnja od HZZO-a dobio zahtjev za naknadu štete od HZZO-a prema kojem je osiguravatelju dužan uplatiti iznos od 3.302,16 kuna. U riječkoj ispostavi HZZO-a uspio je doznati da se radi o zbroju troškova participacija koje je napravio u razdoblju u kojem je važila polica dopunskog osiguranja, konkretno od 23. siječnja 2013. godine do 30. rujna 2013. godine. Iznos je tako visok jer je Dević na proljeće prošle godine bio hospitaliziran za što HZZO-u dužan 2.000 kuna. Drugim riječima, Dević mora platiti učinjene troškove koje mu je u tom periodu pokrivalo dopunsko osiguranje koje je redovito plaćao, a sve zbog toga što je raskinuo ugovor prije isteka police dopunskog osiguranja.

Bez upozorenja

– Nitko me iz HZZO-a na to nije upozorio prilikom raskidanja ugovora. Polica je uredno raskinuta i nisam imao nikakvih dugova. Još bih mogao shvatiti da mi je došao račun za mjesečne iznosepolicedopunskog osiguranja do njezina isteka, a to bi bilo nekih 280 kuna, ali ne mogu shvatiti da sad od mene traže da platim ono što sam već uredno platio. Zapravo, ja mislim da bi mene HZZO trebao nagraditi što sam otišao jer realno gledano, ja sam veliktrošak za njih, smatra Dević koji je na zatraženu naknadu štete uložio prigovor HZZO-u. Kao odgovor na prigovor, prošlog je tjedna od HZZO-a dobio odbijenicu uz objašnjenje da je potpisom ugovora o dopunskom osiguranju prihvatio njegove opće uvjete koje je bio u obavezi poštivati.

U pismenom odgovoru koji smo dobili od HZZO-a, slučaj njihovog bivšeg osiguravatelja, objašnjavaju tako da je u trenutku raskida ugovora, na koji je kao svaki osiguranik imao pravo, visina troška koje pokriva polica dopunskog osiguranja bila znantno viša odvisineuplaćenih premija. Iznos od 3.302,16 kuna zapravo je, kako naglašavaju u HZZO-u, razlika između participacija i uplaćenih premija do trenutka raskida ugovora.

»Zahtjev za naplatu šteta Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) poslao je gospodinu Deviću jer je raskinuo ugovor prije ugovorenog razdoblja, u trenutku kad je iznos štete tj. visina troška koje pokriva polica dopunskog zdravstvenog osiguranja (participacija) za korištenu zdravstvenu zaštitu bila znatno viša od visine uplaćenih premija.

Određeno je to Općim uvjetima dopunskog zdravstvenog osiguranja, člankom 16. da »Za štetu Zavodu odgovara ugovaratelj s kojim je raskinut Ugovor ili koji je otkazao Ugovor, ukoliko je iznos štete veći od iznosa premije u pripadajućem razdoblju osiguranja, oddanaraskida odnosno otkaza Ugovora, a za razliku između iznosa štete i iznosa pripadajuće premije«.

Naplatili razliku

Dakle, u konkretnom slučaju radi se o polici broj 771195 koja je vrijedila u razdoblju od 23.01. 2013. do 22.01.2014. godine (osiguravateljno razdoblje od godine dana), međutim osiguranik je policu pisanim putem otkazao i polica je poništena s datumom 30.09.2013. godine. Pozivajući se na Opće uvjete ugovora dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN 91/13) koje su bile u primjeni od 18.07.2013. godine, u vrijeme Otkaza police osiguranika, Ugovaratelj – osiguranik je pisanim putem otkazao Ugovor bez otkaznog roka sukladno točki 12. Općih uvjeta, s naprijed navedenim datumom, odnosno s danom 30.09.2013.godine. Dakle, osiguranik je za razdoblje od 23.01.2013. do poništenja, odnosno do 30.09. 2013. godine uplatio premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 588,64 kn«, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz HZZO-a.

U odgovoru se konstatira da je šteta za HZZO nastala u razdoblju važenje sporne police od 23. siječnja do 30. rujna 2013. godine bila u visini od 3.890,80 kuna, što znači da je iznos štete bio veći od iznosa premije u pripadajućem razdoblju osiguranja.

»Osiguranik je platio premiju u iznosu od 588,64 kn, a trošak osiguranika u pruženim zdravstvenim uslugama bio je 3.890,80 kn (što tereti sredstva Dopunskog zdravstvenog osiguranja), te razlika između štete i uplate premije iznosi 3.302,16 kn. Za spomenutu razliku gospodinu Deviću je 29. 05. 2014.godine HZZO dostavio zahtjev za naknadu štete«, potvrđuju u HZZO-u

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)