Ne čekajte da vam banke vrate preplaćene kamate - tražite svoj novac!

U Udruzi Franak planiraju napraviti šprance obrazaca kojim dužnici mogu tražiti povrat od banaka, a najavili su da će pripremiti model isplate povrata preplaćenih kamata za dužnike u švicarcima koji će predložiti bankama

PULANakon što je objavljena presuda Visokog trgovačkog suda, koji je ništetnim proglasio jednostrano dizanje kamata sedam banaka, iz udruge Franak su pozvali svoje članove, ali i druge klijente financijskih institucija da se obrate svojim bankama. Od njih trebaju zatražiti povrat na ime podignutih kamata u odnosu na početnu kamatu, odnosno zatražiti povrat startnih kamata i isplatu razlike.NicoleKwiatkowski, odvjetnica te udruge nam je pojasnila da to mogu zatražiti svi oni kojima su banke podizale kamate bez obzira jesu li otplatili ili još uvijek otplaćuju kunskikreditili onaj s valutnom klauzulom vezan uz kretanje eura, franka ili dolara.

Napominje dasepovrat može zatražiti samo za kredite koji su otplaćeni nakon lipnja 2009. godine, jer je zastara nastupila za one koji su otplaćeni ranije.

Zahtjev za povrat pretplaćenih kamata neće moći podnijeti oni koji su prilikom ugovaranja kredita pristali da se kamata veže uz tržišne kamate, a banka je to uredno provodila. Tako je pravomoćnompresudom utvrđeno da je Sberbank, nekadašnja Volksbank, koristila odredbu prema kojoj je kamata promjenjiva, vezana uz tromjesečni LIBOR za CHF uvećan za troškove pribavljanja sredstava i kamatnu maržu. Zbog toga je Visoki trgovački sud isključio Sberbank iz društva ostalih banaka, pa ista nije dužna vraćati preplaćene kamate.

Ipak, odvjetnica Kwiatkowski najavljuje da će pred Vrhovnim sudom tražiti reviziju presude zbog valutne klauzule i isključenja Sberbanka.

– Pravomoćnom presudom bankama nije naloženo da moraju isplatiti dužnike u nekom roku ili na određeni način, nego svaki dužnik treba zatražiti od svoje banke da mu vrati preplaćene kamate, izjavila nam je odvjetnica udruge. Dužnicima banaka je poručila da ako im iz banke poruče da čekaju odluku Vrhovnog suda o reviziji, onda ih imaju pravo tužiti i zahtijevati preplaćene kamate.

Pojasnila je da je pravomoćna postala prošlog tjedna donesena presuda Visokog trgovačkog suda, a to što objestraneimaju pravo u roku od 30danauložiti reviziju ne mijenja činjenicu da ne treba se čekati odluka Vrhovnog suda pogotovo zato jer su tu odluku zasada potvrdila dva suda. Po njezinom saznanju Vrhovni sud ovakve predmete rješava u prosječnom roku od dvije godine. »Sud može odbiti reviziju objema stranama ili samo jednoj, može ukinuti presudu i vratiti stvari na ponovno suđenje«, napomenula je odvjetnica koje nam je odgovorila na pitanje imaju li ikakve procjene iznosa povrata. Kaže da je to izuzetno teško procijeniti i ovisi o kamatama, duljini otplate, visini kredita...

Smatra da bi banke trebale u povratuobračunavati tečaj koji je vrijedio prilikom otplate mjesečnih rata, a da bi povrat preplaćenih kamata kod stambenih kredita u francima mogao iznositi od 20 do 50 tisuća kuna

Mnogi koji će narednih dana požuriti u banku zatražiti povrat više naplaćenih kamata iz udruge Franak pozivaju da se pričeka. Planiraju napraviti šprance obrazaca kojim dužnici mogu tražiti povrat od banaka, a najavili su da će pripremiti model isplate povrata preplaćenih kamata za dužnike u švicarcima koji će predložiti bankama.

Na sasvim konkretno pitanje Teleskopa smatra li ispravnim što je „Stranka umirovljenika zatražila ocjenu ustavnosti odredbe ... (opširnije)

Portal N1 pojasnio kako je Aktualna vrijednost mirovina (AVM) porasla s obzirom na rast indeksa bruto plaća ... (opširnije)

Trgovanje je u Hrvatskoj za 1,4 posto veće ovogodišnjeg od lanjskog srpnja, ali je trgovina hranom ... (opširnije)

Lazar Grujić u Studiju 4 HRT-a: Mala mirovina je problem svih vlada, ali i političkih aktera ... (opširnije)

Večernji list: Umirovljenici najčešće rade iz nužde i nije pravedno da ih se kažnjava oduzimanjem pola ... (opširnije)

Upravno vijeće HZMO-a donijelo je jučer odluku o usklađivanju mirovina, odnosno shodno podacima o kretanju plaća i ... (opširnije)

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanju evidentirano je 16140 slobodnih ili nepopunjenih radnih mjesta, pa zato HZZ ... (opširnije)

Evo nam odličnog intervjua s Teleskopa.hr koji je objavljen "u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije ... (opširnije)

Izdvajanjem dva primjera diskriminiranih umirovljenika Stranka umirovljenika zatražila da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude ... (opširnije)

  Umirovljenici mogu raditi na pola radnog vremena, što je npr. za pomoćnike u nastavi nedovoljno, ... (opširnije)