LUXEMBOURG– Hrvatska ima primjedbe na preporuku Europske komisije da počne ranije primjenjivati odredbu o kasnijem odlasku u mirovinu i očekuje da će za to dobiti suglasnost Komisije i Vijeća EU-a, izjavio je u četvrtak u Luksemburgu ministar rada i mirovinskog sustava Mirano Mrsić, koji je zajedno s potpredsjednicom Vlade i ministricom za socijalnu politiku Milankom Opačić sudjelovao na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i zaštitu potrošača (EPSCO).

»Glavna tema današnjeg sastanka bile su preporuke Europske komisije zemljama članicama. Mi smo stavili primjedbe na preporuku o ranijoj primjeni zakona o kasnijem odlasku u mirovinu. Nadam se da ćemo postići dogovor i zajedničko stajalište koje će omogućiti i Hrvatskoj i Europskoj komisiji da pravilno riješe pitanje ranijeg odlaska u mirovinu. Mi i dalje smatramo da rješenje ugrađeno u naš zakon odgovara našoj sitituaciji, odgovara i s obzirom na broj nezaposlenih i nadam se da ćemo uspjeti u tome da se naše stajalište uvaži«, rekao je Mrsić.

Hrvatska je donijela zakon prema kojem bi se od 2030. godine produljila dob za odlazak u mirovinu na 67 godina života.

Europska komisija u svojim je preporukama koje je svim zemalja članicama uputila 2. lipnja preporučila Hrvatskoj da ubrza planirano usklađivanje zakonski određene dobi za umirovljenje za žene i muškarce i poticanje planiranog povećanja zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina.

Hoće li hrvatske primjedbe biti uvažene znat će se sutra kad se u Luksemburgu sastaju ministri financija, koji formalno trebaju potvrditi preporuke Europske komsije.

Druga važna tema na sastanku EPSCO-a bila je borba protiv neprijavljenog rada. Neprijavljeni rad se definira kao bilo koja plaćena djelatnost koja je po svojoj prirodi zakonita, no nije prijavljena javnim tijelima. Blisko povezani fenomen je i pogrešno prijavljen rad ili lažno samozapošljavanje do kojeg dolazi kad se radnik službeno prijavi kao samozaposlena osoba na temelju ugovora o pružanju usluga, premda rad koji obavlja ispunjava sve kriterije koji odgovaraju radnom odnosu.

Hrvatska je ove godine otvorila posebnu telefonsku liniju na koju građani mogu prijavljivati rad na crno.

»Moram priznati da dobijamo na tisuće prijava«, kaže Mrsić.

S problemom neprijavljenog rada susreću se sve članice EU-a, ali je problem znatno prisutniji u tranzicijskim, novim članicama, a Hrvatska je među zemljama u kojima je taj problem najizraženiji.

Mrsić je rekao da bi se dogovor o europskoj platformi za poboljšanje suradnje na razini EU-a mogao postići u drugoj polovici godine za vrijeme talijanskog predsjedništva.

Zasad među državama članicama nema suglasnosti oko svih elemenata tog prijedloga. Hrvatska smatra da nema potrebe da se na razini EU-a osniva neki poseban represivni aparat, nego da treba pojačati suradnju između inspektorata rada država članica.

Milanka Opačić sudjelovala je u raspravi o socijalnoj dimenziji strategije Europa 2020.

»Hrvatska, kao i ostale zemlje EU-a, ima velike probleme i tražimo rješenja za one koji su socijalno ugroženi kako bismo našli ravnotežu između osiguranja socijalnih potpora, a da se istodobno te ljude motivira da traže posao«, rekla je Opačić.