Jedva nešto više od jednog zaposlenog na jednog umirovljenika, a u nekim dijelovima zemlje i više umirovljenih od radnika, podaci su koji ukazuju na nužnu zabrinutost. Današnji radnici s pravom se pitaju kakve će im jednoga dana biti mirovine, a analitičari pozivaju na dobrovoljnu štednju. No, i ta štednja uskoro bi se mogla naći na udaru poreza"Bazirati isplate mirovina samo na prvom stupu međugeneracijske solidarnosti je nešto što nije održivot jer bismo na jednog umirovljenika trebali imati dva, a poželjno bi bilo tri radnika ili četiri. Logično je da to nećemo nikada dostići zbog toga što starimo kao država", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić za Media servis. Mrsić kaže da sustav treba bazirati osim na prvom i na drugom stupu u koji će se umjesto sadašnjih 5 posto izdvajati 7 posto na osobni račun budućeg umirovljenika..Dobro bi došlo i ulaganje u treći mirovinski stup, koji je dobrovoljan, kaže Mrsić. No, osim trećeg stupa, u što još uložiti kako bismouštedjeliza mirovinu? Analitičar Zdeslav Šantić..
"U sadašnjim okolnostima nekakvi tradicionalni vidovi ulaganja koje su imali hrvatski građani poputnekretninane pružaju perspektivu koju su pružali u godinama prije krize, alternative ulaganjima na domačem tržištu osim depozita u bankama su male, a te kamatne stope na depozite građana su i dalje na osjetno većoj razini nego na najrazvijenijim tržištima EU", kaže Šantić.No, dio kamata na štednje od iduće bismo godine trebali davati državi. Novi ministar financija Boris Lalovac kao jedan od idućih poteza najavljuje uvođenje poreza na kamate na štednju. To će se negativno odraziti na ekonomsku aktivnost, ističe Šantić..