ZAGREB- Hrvatska je poduzela učinkovite mjere kako bi smanjila svoj proračunski deficit i zauzdala rast javnog duga, ocijenila je to Europska komisija promatrajući mjere što ih je Hrvatska najavila u trogodišnjem razdoblju kroz proceduru prekomjernog deficita.

Komisija ocjenjuje da trenutačno nisu potrebni daljnji koraci, ali najavljuje da će pratiti, i to pažljivo, proračunska kretanja u Hrvatskoj.

U preporukama Vijeća za financijske poslove ističe se i osam preporuka Hrvatskoj za 2014. i 2015. godinu, ali one se uglavnom tiču mjera koje je Hrvatska već najavila samo se od Vlade traži da bude aktivnija i ustrajnija u njihovu provođenju. Tako se u prvoj mjeri ističe potreba da se donese konkretna strategija za reformu oporezivanja imovine što praktički znači da Komisija želi znati kako će izgledati porez na nekretnine i prihod od kamata na štednju što ih je Vlada i najavila u travnju ove godine.

Unatoč stalnim negodovanjima poslodavačke udruge, ali i glavnih oporbenih stranaka, primjerice HDZ-a, zbog porezne presije u Hrvatskoj, Komisija traži da se dodatno poboljša porezna disciplina i da Porezna uprava postane još učinkovitija. Pritom se pozivaju i na to da Hrvatska ima veliki problem u nenaplaćenim porezima iz prethodnih godina.

Uz to Komisija u svojoj analizi ističe da je prihodovni dio proračuna ograničen uskom definicijom osnovica za naplatu poreza, ali da ti porezi omogućuju stabilan prihod, te da u velikoj mjeri ne narušavaju gospodarski rast. I ta je ocjena u suprotnosti s tvrdnjama gospodarstvenika, ali i HDZ-a, da Hrvatska ima poreznu presiju odnosno prevelike poreze koji narušavaju ili sprečavaju gospodarski oporavak.

Vladi se preporučuje da ubrza i donošenje zakona kojima će se izjednačiti dob za umirovljenje žena i muškarac te savjetuje da se to učini do ožujka 2015.

Uz to, traži se i poticanje odlaska u mirovinu sa 67 godina i ograničenje za rano umirovljenje te stroža kontrola invalidskih mirovina. Do ožujka 2015. trebalo bi, savjetuje se iz Komisije, provesti i reformu zakona o radu kako bi se olakšali uvjeti za otpuštanje, koje bi trebalo biti i jeftinije. Traže se promjene i u politici plaća koje su po mišljenju Komisije još uvijek veliki trošak za proračun jer je prosječna plaća neprimjereno visoka s obzirom na veliki broj nezaposlenih.

Potrebno je nastaviti i reformu zdravstvenih sustava kako bi sredstva potrošena posebice u bolnicama dala doista najbolju skrb osiguranicima.

U preporukama se ističe i to da su predstečajne nagodbe dale rezultate u restrukturiranju gospodarstva, ali da je nužno učiniti neke promjene kako bi se ojačala uloga trgovačkih sudova u kontroli provedbe tih nagodbi i kako bi se otklonila bilo kakva sumnja u netransparentnu ulogu države.

U sustavu socijalne skrbi traži se još jača integracija svih naknada te upozorava da Hrvatskoj prijeti najveći postotak siromašnih građana od svih članica EU.Posebno se ističe visoka nezaposlenost mladih sa stopom od 50 posto te se napominje kako je Hrvatska nedovoljno sredstava troši za poticanje zapošljavanja mladih i starijih osoba.