San o Europi je ugrožen, san u kojem za razliku od onog američkog – čak i ako nisi najbolji, nećeš ispasti iz socijalne mreže i biti egzistencijalno ugrožen, njemu sada prijete prisilne mjere štednje i politike koje smatraju da je ulaganje u ljude trošak koji si ne možemo priuštiti

No,drugačija EUropa jest mogućai ne trebamo humanizirati kapitalizam, već trebamo zaokret uz novi društveni ugovor koji će ciljati na održivost, naime, ako nije socijalna, EUropa nema smisla - poručeno je na tematskoj debati o mogućnostima obnove europskog socijalnog modela u skorašnjem novom mandatu Europskog parlamenta i Europske komisije koju su uoči izbora za Europski parlament organizirali GONG i SSSH u suradnji sCMS-om i Grupom 22.

“Mjere koje kratkoročno stabiliziraju javne proračune, istodobno generiraju nejednakost, siromaštvo i regionalne razlike. Uz društvene štete, ekonomska bilanca politike štednje već je srednjoročno negativna jer smanjuje šanse Europe za globalnu konkurentnost koja je jedino moguća pod pretpostavkom kompetentne i kreativne, a ne potplaćene i iscrpljene radne snage”, istaknula je uvodnoMarina Škrabaloiz GONG-a i članica Europskog gospodarsko-socijalnog odbora.

Socijalna ulaganja protiv nezaposlenosti

“Nejednakost, nepravda, fokus na rast, a ne na ono socijalno – to je hrana za najveći izazov za budućnost Europe - porast nacionalizma i populizma te socijalne nejednakosti. Stoga je uz gospodarski rast i razvoj nužno ostvarivanje specifičnih socijalnih ciljeva u što treba uključiti organizacije civilnoga društva i sindikate”, istaknuo jeConny Reuter, generalni tajnik europske mreže za socijalnu pravdu SOLIDAR - mreže koja okuplja oko 60 nevladinih organizacija u 25 zemalja.
Premda se ljudi često ljute na Bruxelles, nije on taj koji o svemu odlučuje, nego države članice i one su te “koje se paketom socijalnih ulaganja trebaju boriti protiv nezaposlenosti - važna su kvalitetna inkluzivna radna mjesta; treba poboljšati pristup i pružanje kvalitetnih socijalnih i zdravstvenih usluga za sve, i to osiguravajući univerzalni pristup izlasku iz zamke siromaštva u vidu minimalne plaće koja će iznositi 60 posto prosječne plaće te promovirajući pristup i sudjelovanje u cjeloživotnom učenju”, zaključio je Reuter.

Lakše do sedmice na lotu, nego do stalnog radnog odnosa

“Ne, nije Bruxelles kriv za sve, odluka je na nacionalnoj vladi kojim će smjerom krenuti što se dobro vidi i na primjeru usporedbe Slovenije i Austrije, naime, dok je Slovenija rezala socijalna prava ušavši u proceduru smanjenja prekomjernog deficita, Austrija je 2008./2009. povisila minimalnu plaću i upravo je to ono što Europa treba – novi socijalni model prema kojem ćemo svi znati da pravična plaća, socijalna država, mirovinski sustav i zdravstveno osiguranje nisu trošak, nego investicija”, poručio je Andrej Zorko, izvršni tajnik Zveze slobodnih sindikata Slovenije i član EGSO-a.

“Mnogi rade, ali ta plaća njima i njihovim obiteljima ne osigurava normalan život, a sve je više i starijih nezaposlenih ljudi koji bi trebali raditi sve duže i duže, ali radnih mjesta nema, a sve je više siromašnih umirovljenika. Budimo iskreni, prije će čovjek star 50, 55 godina dobiti sedmicu na lutriji, nego naći stalan posao na neodređeno vrijeme. Trebamo socijalnu Europu i model u kojem će svaki radnik, mladi čovjek, stariji čovjek biti poštovan, a ne samo brojka u političkom dokumentu”, zaključio je Zorko.

Demokratizacijom protiv socijalnog dampinga

“Dok kod organizacija civilnoga društva, sindikata, akademske zajednice postoji svijest da je potreban drugi smjer i konsenzus da su promjene moguće, čini se da među političkim elitama na vlasti i institucijama također postoji konsenzus da su promjene – nemoguće, a EUropa bez socijalne Europe nema smisla i ona mora biti u njezinom srcu”, istaknuo jeDarko Šeperić, savjetnik za europska pitanja Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

“Potreban je snažan naglasak na reindustrijalizaciju, razvoj socijalnih usluga, održiv razvoj, obrazovanje i istraživanja. Valja dovršiti institucionalne mehanizme monetarne unije, razviti europsku socijalnu politiku od čega se jako zazire i to zaustavlja socijalnu agendu. Imamo napade na socijalne modele i pokušaje razmontiravanja socijalne države, a nužni su nam zajednički socijalni standardi kako bismo spriječili socijalni damping. Inije istina da ne postoje alternative i drugačija argumentirana promišljanja, EUropa treba daljnje demokratiziranje”, zaključio je Šeperić.

Novi društveni ugovor umjesto humanizacije kapitalizma

“Odgovor ljevice ne smije biti humanizacija kapitalizma, to nije dovoljno, a ova je kriza minimalno trostruka –ekološka, koliko i ekonomska i socijalna. Potreban nam je ekološki održiv ekonomski rast. Socijalna država je pretrpjela određene kritike, trebamo novi društveni ugovor, koji će sadržavati minimalno materijalno ograničenje razvoja i moramo se maknuti od ideje da je tržište krivac za sve, a država rješenje. Moramo produbiti demokratski prostor i uključiti građane u upravljanje javnim dobrima, investirati u obrazovanje i izuzeti to iz računanja dugovanja što bi podignulo razinu ulaganja. Zanima nas jesu li kandidati spremni na to i bi li poduprli da europska građanska inicijativa, koja se trenutno bavi upravo ovom temom, ne bude samo preporuka, nego obaveza”, napomenula jeDanijela Dolenec, koordinatorica zeleno-lijeve istraživačko-zagovaračke Grupe 22.

Tko se uopće još sjeća reforme javne uprave?

U suprotnom, crna će slika postati još crnja, a već sada u primjerice Hrvatskoj, možemo biti “ponosni” da smo treći u Europi po nezaposlenosti (22,3 posto u ožujku) pri čemu je posebno zabrinjavajuća velika nezaposlenost mladih do 25 godina, kojih je krajem 2013. bilo nezaposleno gotovo 50 posto.S druge strane, premda bi dojam mogao biti da Hrvatska puno izdvaja za socijalnu skrb, udio od 20,8 posto je ispod EU prosjeka od 29,5 posto, a stopa rizika od siromaštva (32,7 posto) daleko iznad prosjeka EU (24,2 posto).

“S obzirom na to da je politika oštrih mjera štednje ugrozila ulaganja u socijalnu državu, predlažemo da se razdoblje za smanjenje deficita produži toliko da te mjere ne zadiru u obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu skrb. Umjesto rasta novih tijela poput različitih agencija i zaposlenih u njima, treba smanjiti troškove državne uprave i smanjiti aparat na regionalnoj i lokalnoj razini uz reformu javne uprave i sustava županija i općina. Vrijeme je da rezovi krenu od neefikasnog državnog aparata – ključnog potrošača u državi, a ne od socijalno najugroženijih”, istaknula jeSandra Benčić, programska voditeljicaCMS-a.

Stavovi kandidata za EU parlament

Važno je da da se društvo ne vodi kao da je riječ o knjigovodstvu, kazala je Marina Bitiiz OraH-a, dok seMiroslav Ambruš Kišiz Piratske stranke osvrnuo i na problem autorskih prava. LaburistNikola Vuljanićistaknuo je da je socijalna Europa nužnost, a ne mogućnost, dok seSDP-ovNeven Mimicausredotočio na važnost izbora između konzervativne i progresivne Europe. HSLS-ovaRenata Šeperićistaknula je da osim mladih, prioritet trebaju biti i žene, aMonika Begovićiz Nacionalnog foruma podsjetila je na važnost iskorištavanja europskih fondova. Da su važni solidarnost i socijalni dijalog, istaknuo jeDanko Kobaliiz Stranke umirovljenika, dok je Damir Gašparovićiz Pokreta za modernu Hrvatsku upozorio da krizu ne doživljavaju oni koji imaju industrijsku proizvodnju za razliku od onih koji su se oslonili na financijski sektor, a na povratak čovjeku i njegov suživot prirodi pozvao jeDamir Pavlekiz Zelenih Hrvatske.