Zadnja velika financijska agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moodys Investors Servic je ponovno potvrdila da je Hrvatskoj mjesto u skupinu zemalja s najnižim kreditnim rejtingom(čitaj smeće bez mogućnosti oporavka). Drugim riječima, međunarodna financijska zajednica je zaključila da su šanse da se naš kreditni rejting pomakne na bolje u skorije vrijeme ravne nuli. Značaj kreditnog rejtinga je više marketiniški i nije nužno najvjerniji pokazatelj stanja gospodarstva, ali svi investitori iz cijelog svijeta koriste kao sredstvo kojim biraju mjesta gdje će investirati.

Iako se mnogi ekonomski stručnjaci slažu kako velike financijske agencije imaju preveliku moć jer jednom ocjenom mogu poljuljati i uspješno gospodarstvo, taj privid važnost znatno otežava posao gospodarskog oporavka. To je kao da pošaljete novinara da radi recenzije restorana. Ako taj novinar odluči neki restoran proglasiti užasnim, ništa što vi napravite neće to promijeniti. Ipak, Vladin program gospodarskog oporavka stalno spominje strane investicije, nešto što još nismo vidjeli u djelu. Jedan od razloga zašto nas strani investitori zaobilaze jer kreditni rejting. Iako mnoge države u našem susjedstvu imaju jednake gospodarske uvjete kao i mi , kreditni rejting je ona zadnja stavka na kojoj međunarodne tvrtke grade svoje investicijske planove.

Zbog takvih situacija se često stjeće dojam da je svijet financija nepošten i bešćutan. Za takav, iako prilično točan dojam zaslužne su velikim dijelom i financijske agencije. Ipak, u ovom specifičnom slučaju smo si sami krivi. Onog trenutka kad smo ulazili u Europsku uniju, znali smo da će se ovo dogoditi jer smo s članstvom u EU izgubili članstvo u CEFTA-i. Prije našeg ulaska u EU, prioritet naše trgovine bile su države s kojom smo potpisali CEFTA-u( Srednjeeuropski ugovor o slobodnoj trgovini. Taj trgovački savez je u svojim samim počecima uključivao Bugarsku, Makedoniju i Rumunjsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Hrvatsku. Dok je bilo tako, države srednje Europe su relativno normalno trgovale same sa sobom. Postepenim učlanjnjem zemalja srednje Europe u EU, Hrvatska je počela gubiti svoje tradicionalno tržište. Nije prošlo dugo dok su zemlje CEFTA-e bile samo Bugarska, Rumunjska, Makedonija i mi. Tako je bar bilo prije nego što smo mi ušli u EU. Onda smo bili prisiljeni promijeniti tržište, a promjena tržišta znači traženje novi partnera i rezanje veza s onima koje smo već stvorili. Drugim riječima, članstvo u EU nas je koštalo ikakve šanse oporavka kreditnog rejtinga.

Eventualna sreća u nesreći je da nam Moodys nije snizio rejting za još malo. U obrazloženju svoje procjene, predstavnici agencije Moodys su rekli kako smatraju da stanje u Hrvatskom gospodarstvu neće još više opadati te da računaju kako će se Hrvatska prilagoditi novoj sredini i početi s povećanjem trgovine po cijeloj EU. Naravno, to ne ovisi o njima nego o Hrvatskim poduzetnicima.Tko zna je li jednom prosječnom hrvatskom izvozniku draži partner Slovenac ili Makedonac?