U organizaciju Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, 01. listopada 2010.g. držan je Okrugli stol na temu „Prava starijih osoba“, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba.

Kroz prezentacije obrađene su teme:

„Ljudska prava starijih osoba“-Višnja Ljubičić, dipl.iur. (Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske),

“Gubici u starijoj životnoj dobi“ -Mr.sc. Daša Poredoš Lavor, ( Novi život d.o.o., Sisak),

„Zaštita prava starijih osoba“-Nikica Franić, dipl.iur. i Ksenija Bauer, prof.psihologije (Savjetnice pučkog pravobranitelja),

“Prava i oblici socijalne skrbi za osobe starije životne dobi“-Tanja Vlašić, dipl.soc. radnica, (Centar za socijalnu skrb Zagreb),

“Predrasude o starijim osobama“- Prof.dr.sc. Jasminka Despot Lučanin.

U navedenim izlaganjima moglo se čuti koje su to najčešće predrasude o starijim osobama, a kroz njih i kršenje osnovnih prava, koja su to prava i oblici socijalne skrbi te koji su najčešći razlozi podnošenja pritužbi Uredu pučkog pravobranitelja, a to su:

-dugotrajnost postupka, šutnja administracije, diskriminacija / nejednakost, pristranost, zloupotreba ovlasti, uskraćivanje informacija.

Uredu pučkog pravobranitelja građani se mogu pritužiti zbog povrede:

-prava pacijenata, prava iz zdravstvenog, osiguranja i zdravstvena zaštita, prava iz mirovinskog osiguranja, socijalne pomoći i usluge, u postupku izvlaštenja i povrata imovine, u postupku stambenog zbrinjavanja i obnove, prava na pristup informacijama, u postupku građenja, prava branitelja, prava osoba lišenih slobode, glede postupanja policijskih službenika i dr.

Okrugli stol je završio s naglaskom da „način na koji društvo postupa s nemoćnim osobama na određeni način je test njegove stvarne predanosti ljudskim pravima“.

Starije osobe su skupina koja je savjest svakog društva. Skrb o starijima često otvara različita pitanja o stanju u nekom društvu, njegovoj razvijenosti, demokratičnosti, «socijalnosti».

Nastavno, kroz diskusiju doneseni su zaključci:

Potrebo je organizirati Okrugli stol na kojem bi se inicirale promijene u području:

skrbništva i palijativne skrbi

• Široko tumačenje članka 3. točke 13. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama može omogućiti ugrožavanje ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama. Sukladno navedenom članku, dobrovoljni smještaj je smještaj osobe s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu uz njezin pristanak. Smještaj bez pristanka je smještaj osobe koja nije sposobna dati pristanak pa pristanak umjesto nje daje zakonski zastupnik ili nadležni Centar za socijalnu skrb.

• Žurno organizirati palijativnu skrb u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti te programom koji si je zadala sama Vlada. U zakonu predvidjeti hospicij jer se palijativna skrb ne može temeljiti isključivo na izvaninstitucionalnim oblicima skrbi.