Pripreme za izbor članova u Europski parlament - Europski parlament je tijelo Europske unije, čije članove izabiru izravno građani država članica Europske unije svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. EU Parlament zajedno s Vijećem mi

Europski parlament je tijelo Europske unije, čije članove izabiru izravno građani država članica Europske unije svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. EU Parlament zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije. Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije. Raspodjela zastupničkih mjesta u Parlamentu po državama članica, ovisi o broj stanovnika svake države članice, tako da zemlje s više stanovnika biraju više zastupnika, no što ih biraju male zemlje.

U Republici Hrvatskoj po prvi put održati će se izbori za članove u Europski parlament u nedjelju 14. travnja 2013. godine.

Otvorene izborne liste

Prvi se puta u hrvatsku izbornu praksu uvodi glasovanje s otvorenim izbornim listama. Cijela zemlja bit će jedna izborna jedinica, a 12 zastupnika koji će Hrvatsku predstavljati u Bruxellesu i Strasbourgu izabrat ćemo proporcionalnim sustavom s otvorenim listama. Prvi izbori za Europski parlament donose nam neke novine u odnosu na način izbora i procedure na koje smo do sada bili naviknuli.

 

Birači će imati priliku zaokružiti listu, ali i osobu koju žele vidjeti u Europskom parlamentu.

Na otvorenim listama birači će, osim za stranku, moći glasovati i za jednog kandidata s liste te stranke za koju su glasovali. Da bi se ostvario mandat, bit će potrebno prijeći izborni prag od pet posto.

Do sada smo, glasovali po proporcionalnom sustavu u kojem su ponuđene liste bile zatvorene ili zaključane.

 

Glasački listić bit će golem poput plahte

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka, dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista), te birači koji predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa.

Svaki birač ima dva glasa, jedan za listu i jedan za pojedinog kandidata s te liste (preferirani glas). On je važan ako se osvoji najmanje 10 posto od ukupnog broja glasova koja je dobila ta lista, a u Europarlament idu kandidati s najviše preferiranih glasova, tako da redoslijed na listi ne znači ništa.
Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za
koju je glasovao (preferirani glas).

Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača.

VAŽEĆI LISTIĆ

ako je zaokružena samo lista - bez preferiranog glasa

ako lista nije zaokružena, ali je zaokružen samo jedan od kandidata s liste - preferirani

glas

ako je zaokruženo više kandidata na jednoj listi, ali se tada ti preferirani glasovi ne

računaju ni jednom kandidatu već glas ide listi

 

NEVAŽEĆI LISTIĆ

ako je zaokruženo više lista

ako nije zaokruženo ništa

ako se ne može ustanoviti što je birač htio zaokružiti

ako su zaokruženi kandidati s više lista, a ni jedna lista nije zaokružena

 

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)

Predsjednik ŽO Stranke umirovljenika Sisačko moslavačke županije Josip Mijadžiković zadovoljan je atmosferom lokalnog članstva naše stranke, ... (opširnije)

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ZOMO stupio je na snagu ovog mjeseca, s tim da se pojedine ... (opširnije)

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike predviđa da će u naredne tri godine broj umirovljenika koji će ... (opširnije)