Ključno je pitanje u testovima inteligencije može li se putem njih prognozirati uspjeh. Najčešći je odgovor ne, jer je, kao i sve u životu, teško definirati sigurnu prognozu. To je kao prognoza vremena, može se reći općenito da će padati kiša, ali ne i hoće li padati baš u mojoj ulici – ilustrira Vladimir Takšić, redoviti profesor na Odjelu za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. U brojnim se istraživanjima, kaže, pokazalo da mnogi od onih koji su se uvrstili među osobe s visokom apstraktnom inteligencijom, a na račun toga dobili stipendije i druge povlastice, ne funkcioniraju u poslu na kojem rade, niti u privatnom životu.

Apstraktna se inteligencija može najlakše i najtočnije mjeriti, ali u testovima koji je mjere postoji kvaka – zadaci su složeni tako da se dođe do jednog, jedinstvenog rješenja. Mnogi poznati teoretičari inteligencije, veli Takšić, upravo zbog toga upozoravaju da testovi inteligencije kakve danas imamo ne odražavaju realnost jer u realnim životnim situacijama nemate sve elemente i samo jedno rješenje. Upravo zato najtočnije se mjeri prosječna inteligencija, dok točnost mjerenja opada što se više odmičete od prosjeka.