Teško je komentirati onaj dio rebalansa koji se ne odnosi na umirovljenike, kada su i svi ostali socijalni partneri uglavnom zadovoljni, uključujući, na primjer HSS, vezano uz poljoprivredne poticaje, ili sindikate, vezano uz plaće. Bilo bi nekorektno da prema tome budemo negativni. No, očito je da nitko nije bio spreman odreći se nečega, svi su prijetili štrajkovima, traktorima, nedolascima u školu... i drukčije nije moglo biti«, kaže Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika i koordinator bloka »Umirovljenici zajedno«, koji je među rijetkima ovih dana priopćenjem podržao rebalans proračuna.
Čega se umirovljenici uopće još mogu odreći? Postoji li uopće prostor za razgovor o tome?
- Ako se nitko drugi ničega ne odriče, onda ne možemo razgovarati o tome. No, ako to bude dogovor u okviru šireg konsenzusa, kako političkih stranaka, tako i udruga, onda smo spremni razgovarati i o tome. Pritom, prije svega, mislimo da trebaju biti ispunjene pretpostavke za zdravo gospodarstvo, jer bez dobrih gospodarskih trendova nema boljih mirovina. I isključivo tako da takve mjere imaju jasno naznačene rokove, da se zna početak i kraj, u cilju strateškog razvoja Hrvatske.
S obzirom na to da je već najavljeno kako će proračun za 2011. biti kopija ovogodišnjeg, što s malim mirovinama umirovljenika iz drugih republika bivše države, onima koji su mirovinu ostvarili prije primjene Zakona iz 1998. i ostali bez dodatka, ili novim umirovljenicima čije su mirovine danas manje zbog drugog stupa?
- Kad smo bili kod premijerke - ja u ime SU-a i Josip Vincek u ime Matice umirovljenika Hrvatske - predložili smo, među ostalim, osnivanje umirovljeničkog vijeća, koje bi se, slično kao i GSV kad je riječ o sindikatima, u izravnom kontaktu s Vladom bavilo nekim bitnim problemima za umirovljenike. S odlaskom Silvana Hrelje u oporbenu koaliciju, taj smo kontakt izgubili. Predložili smo da u vijeće uđu predstavnici bloka »Umirovljenici zajedno«, odnosno predstavnici stranaka, Matice i Sindikata, ali i udruge invalida, kao i ostale udruge koje na neki način zastupaju i umirovljenike, bez obzira na ideološki predznak. Imamo naznaka za to da bi premijerka to mogla prihvatiti, a u tom slučaju na dnevnom redu će sigurno biti problemi koje spominjete. Kao i mirovinska reforma, na primjer, koja je sada aktualna.
I kakav je vaš stav u vezi s prijedlogom izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju i povećanjem penala za prijevremeno umirovljenje?
- Mislim da trenutačno ima puno hvatanja jeftinih bodova na tu temu, svi se fokusiraju na penaliziranje prijevremenih mirovina, a nitko i ne spominje činjenicu da se predlaže i poticanje onih koji rade dulje od 65 godina, da im se mirovina ako rade pet godina dulje uvećava za 20,4 posto. Ako imamo 1,189.000 umirovljenika i prijeti nam izjednačavanje broja zaposlenih i broja umirovljenika, onda se moramo zapitati želimo li zemlju rada ili zemlju nerada. U tom kontekstu, mislim da je dobro da se ide na destimulaciju ranijeg umirovljenja. No, naravno - prvo se moramo zaposliti, osigurati da se za rad dobije puna plaća, pa da oni koji idu u mirovinu imaju pristojnu mirovinu. E, ako netko onda s 55 želi u mirovinu, to mora biti uz destimulaciju. S tim da svakako treba voditi računa da okviri ne smiju biti grubi, tako da ne uvažavaju činjenicu da ima i onih koji u prijevremenu mirovinu idu s 38 ili 40, pa i više godina staža. Svakako smo za to da se kod prijevremenih mirovina uključi i kriterij staža, ali i za to da, kad je riječ o uvjetima za mirovinu, budemo nešto blaži prema ženama.

Marijana Matković
[email protected]