Milivoj Špika i Lazar Grujić u emisiji na TV Z1 sa Vesnom Kljajić u živo 27.09.2012.

U emisiji na TV Z1 sa Vesnom Kljajić u živo 27.09.2012. Milivoj Špika prof. predsjednik BUZ-a i Lazar Grujić dipl. oec. predsjednik SU-a su komentirali najnoviju ideju Vlade glede mini mirovinske reforme koju najavljuju.

U nastavku je bilo riječi i o tome kako i gdje nestaje novac osiguranika i zašto su mirovine više od tri puta manje no što bi one mogle (i morale) biti ako se temelje na uplatama pojedinca u mirovinski fond. U kontekstu navedeno iznijeto je i niz zanimljivih podataka koji dokazuju da su umirovljenici oštećeni u tolikoj mjeri da je čak i za mnoge (preteška) riječ plačka u stvari tek blagi opis događanja što potvrđuje i vrlo jednostavna računica za koju su uzeti parametri kao što su prosječna plaća u RH od cca 5.200,00 Kn i ukupna izdvajanja u mirovinske fondove 20%. Uz navedeno nije teško izračunati da osiguranik sa navedenom prosječnom plaćom

za 10 godina uplati u mirovinski fond cca 180.000,00 Kn
za 20 godina uplati u mirovinski fond cca 360.000,00 Kn
za 30 godina uplati u mirovinski fond cca 540.000,00 Kn
za 40 godina uplati u mirovinski fond cca 720.000,00 Kn

Sa navedenim činjenice izgledaju ovako uz uvjet da govorimo samo o revaloriziranim iznosima od 5.200,00 Kn tijekom navedenog perioda bez ikakvog prinosa kroz eventualna ulaganja. Dakle uz uvjet da se uopće ništa ne dobije na uloženom kapitalu tijekom svih 40 godina već se samo zadrži njegova vrijednost dolazimo do podatka da bi se nakon 40 godina samo od glavnice 720.000,00 Kn godišnjena osnovu kamata od 5% moglo dobiti cca 36.000,00 Kn što je mjesečno 3.000,00 Kn .. i što je još uvijek znatno više od prosječne mirovine koja sada iznosi cca 2.300,00 Kn.

Dakle na ovakav način doživotno imamo mjesečna primanja od 3.000,00 Kn i cijelu glavnicu koju smo godinama uplaćivali iz svoje plaće!?

Idemo li pak korak dalje i dodamo li prethodno navedenome činjenicu da se na navedena (revalorizirana) sredstva može na tržištu kapitala (i ne samo) tijekom cijelog perioda moglo postići prinos na godišnjoj razini 5% , dolazimo do još jednog zanimljivog podatka koji kaže da tako revalorizirana i oplođena sredstva narastu po godinama i to:

za 10 godina uz godišnji prinos od 5% nacca 238.000,00 Kn ....

za 20 godina uz godišnji prinos od 5% nacca 624.000,00 Kn ....

za 30 godina uz godišnji prinos od 5% nacca 1.255.000,00 Kn....

za 40 godina uz godišnji prinos od 5% nacca 2.300.000,00 Kn....

Ako sada svemu prethodno navedenom dodamo podatak da je u Hrvatskoj prosječni životni vijek za muškarce 79 godina a za žene 83 onda je jasno da prosječno konzumiranje mirovina za puni radni staž sa 65 godina starosti traje 14 godina za muškarce a za žene 18. godina, a mi predvidimo da će se mirovina konzumirati čak slijedećih 20 godina onda dobijemo podatak da je navedene iznos od

238.000,00 Kn .... dostatan za mirovinu od cca. 1.000,00 Kn u slijedećih 20 g.
624.000,00 Kn .... dostatan za mirovinu od cca. 2.600,00 Kn u slijedećih 20 g.
1.255.000,00 Kn.... dostatan za mirovinu od cca. 5.200,00 Kn u slijedećih 20 g.
2.300.000,00 Kn.... dostatan za mirovinu od cca. 9.500,00 Kn u slijedećih 20 g.

Ako idemo i još jedan korak dalje pa prethodno navedenom dodamo i to da tijekom korištenja sredstava iz fonda za isplatu mirovina, dakle također cijeli period (20 godina u ovom primjeru) tijekom kojeg primamo mirovinu možemo i dalje oplođivati sredstva onda je rezultat još porazniji je ukupan iznos (revalorizirani i oplođeni) nakon 40 godina (2.300.000,00 Kn) možemo oročiti i svaku godinu dobiti prinos od 5% kamata što na godišnjoj razini iznosi 115.000,00 Kn odnosno dovoljno za mjesečnu mirovinu od 9.500,00 Kn…. ali uz bitnu činjenicu da i dalje imamo „na svom kontu“ cijelu glavnicu.....

Dakle pitanje je opet jednostavno. Da li je u redu da nakon 40 godina staža uz prosječnu plaću netko dobije mirovinu koja je gotovo tri i pol puta manja od one koja bi bila u gore predstavljenom izračunu. Ja tvrdim da nije i da se to može i mora promijeniti…..

Naravno da ovakav sustav u Hrvatskoj nije na snazi niti je uopće u ovakvim okolnostima moguć, no uzevši u obzir sve činjenice moramo se upitati da li baš tri četvrtine novca može ili smije nestati ili biti preusmjereno,… pa o čemu god se radilo…. npr održavanju administrativnog sustava, invalidskim, prijevremenim, obiteljskim i inim mirovinama koje baš i nemaju uporište za isplatu iz mirovinskog fonda…

Ovo što se događa sa novcem od mirovine je da slikovito opišemo isto kao i da vam kada dođete u banku oročiti svojih 10.000,00 EUR službenik ljubazno ponudi 5% kamata an godinu ali i da vam odmah oduzme 5.000,00 EUR za troškove poslovanja svojih službenika. Naravno da bi ste takvu banku odmah napustili žurnim korakom…. no zašto se onda ne diže glas na isti (pa i još gori) postupak kada je riječ o našem izdvajanju za mikrovine?????

BUZ zasigurno neće sjediti skrštenih ruku kao što nije ni do sada.

A tko želi pogledati odnosno poslušati cijelu emisiju ......


Za čitatelje koji nisu do sada pretraživali po internetu kako se određuju mirovine evo postupka sa ... (opširnije)

Sukladno prvim procjenama HZMO-a polugodišnje će  usklađivanje mirovina s indeksom rasta cijena i prosječnih plaća podići mirovine za oko ... (opširnije)

Naravno čuli smo da nas zovu bumeri, baby boom generacijom. Nekad šaljivo, nekad podrugljivo, nerijetko i ... (opširnije)

Stranka umirovljenika svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti želi sretan i blagoslovljen Božić! Mir Božji, Hristos se rodi!. ... (opširnije)

Dok radnici u prosjeku primaju 1.470 eura, umirovljenici ostvaruju oko 690 eura. Premda su mirovine gotovo ... (opširnije)

Stupa na snagu i set odredbi iz srpanjskog Zakona o mirovinskom osiguranju koje su bile odgođene do početka ... (opširnije)

Danas nam odlazi 2025. godina, neka nas raduje 2026.! Neka nam se poslože sve kockice baš ... (opširnije)

Sad je i službeno, temeljem Zaključka Vlade RH nastavlja se besplatni javni željeznički prijevoz djece, učenika osnovnih ... (opširnije)

U Hrvatskoj je prosječna mirovina oko 700 eura, ali jedino ako u o uračunamo novouvedeni trajni dodatak i ... (opširnije)

Predsjedništvo i Odbor stranke zaključili 2025. godinu radno i svečano. Godina je to u kojoj su predstavnici ... (opširnije)