Umjesto usklađivanja mirovina za ovu godinu, umirovljenicima će do kraja godine biti isplaćena jednokratna naknada, vjerojatno svima jednako - po 100 kuna, što odgovara protuvrijednosti usklađivanja mirovina za prosječnu mirovinu, s kretanjem troškova života i plaća za približno tri i pol meseca. Statistika je pokazala da bi mirovine od 1. lipnja trebalo uskladiti za 1,25 posto, što na prosječnu mirovinu od 2150 kuna daje povećanje od 27 kuna.

Kako neslužbeno doznajemo, kompromis je to koji su predstavnicima umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike predložili stručnjaci Ministarstva financija, a umirovljenici - prihvatili. Potvrdi li Ministarstvo financija u srijedu taj prijedlog, on bi se već u četvrtak mogao naći na dnevnom redu Vladine sjednice. U međuvremenu, istražit će se i mogućnost da se utvrde dva iznosa naknade, odnosno dvije skale kako bi oni s manjom mirovinom dobili više, a oni s većom manji iznos, napominju Vjesnikovi sugovornici u Vladi.

Istražit će se i mogućnost da se utvrde dva iznosa naknade umirovljenicima, odnosno dvije skale kako bi oni s manjom mirovinom dobili više, a oni s većom manji iznos, napominju Vjesnikovi sugovornici u Vladi

Budući da će taj iznos biti isplaćen kao naknada uz mirovinu, to neće povećati masu novca potrebnu za isplatu mirovina. Takav prijedlog bitno olakšava usklađivanje mirovina od 1. siječnja iduće godine nadalje. Nastavak usklađivanja mirovina od siječnja 2012. godine za Vladu nije upitan, bez obzira na to što su stručnjaci nedavno upozorili da mirovine treba zamrznuti barem do kraja 2014. godine. Predloženo rješenje, pak, vrlo je prihvatljivo za umirovljenike, jer će im ipak biti nadoknađen dio gubitka koji su pretrpjeli zato što su mirovine bile zamrznute prošle dvije godine, kazao je Vjesniku nakon sastanka u Ministarstvu Lazar Grujić, koordinator Bloka Umirovljenici zajedno.

Predstavnici umirovljenika zadovoljni su i time što im je najavljeno da se očekuje potvrda Ministarstva financija za prijedlog da se dodatak koji primaju novi umirovljenici od iduće godine uključi u mirovinsku osnovicu, čime bi njegova isplata ubuduće bila osigurana, kao i potvrda prijedloga da se dobrovoljcima u drugom stupu omogući izbor povoljnije mirovine, odnosno povratak u prvi stup, ako računica pokaže da je to za njih povoljnije. U utorak nije bilo moguće doznati koliko je novca potrebno za isplatu jednokratnog dodatka, jer tek treba provesti izračun u vezi s mogućnošću da se uvedu dvije skale i dva iznosa naknade. Neslužbeno smo doznali da bi moglo biti potrebno oko 300 milijuna kuna. Konačnu odluku o tome otkud će se namaknuti novac treba donijeti Ministarstvo financija, kažu Vjesnikovi sugovornici. Neslužbeno su nam potvrdili da se očekuje da bi se dio novca mogao namaknuti iz viših poreza koje će platiti oko 70.000 umirovljenika, nakon što se dodatak uključi u mirovinu, a dio, moguće, i iz zadržane dobiti Kapitalnog fonda. Riječ je o zatvorenom investicijskom fondu u vlasništvu HZMO-a, koji upravlja dionicama koje je HZMO dobio u privatizaciji početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i osnovan je upravo radi toga da s vremenom služi za poboljšanje umirovljeničkog standarda.

Do sada, to se ostvarilo samo jednom, 2006. godine, kad je, po dogovoru između HSU-a i Vlade, umirovljenicima isplaćena božićnica. Za to je iz fonda isplaćeno oko 165 milijuna kuna iz sredstava akumulirane zadržane dobiti.

Do kraja prošle godine, zadržana dobit Kapitalnog fonda dosegla je 243 milijuna kuna, pa tehnički postoji pretpostavka da se iz tih sredstava osigura novac za usklađivanje, odnosno da se kombinacijom tih izvora omogući da mirovine ove i 2012. godine znatnije ne opterete proračun.