Piše Marijana MATKOVIĆ:

ZAGREB - Umirovljeničke udruge i stranke koje sudjeluju u radu Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike čvrsto stoje kod stajališta da se neki naši zahtjevi moraju usvojiti, čak i po cijenu izlaska iz Vijeća. To se, prije svega, odnosi na ranije ukidanje odredbi o neusklađivanju mirovina, kako bi se prvo usklađivanje provelo već s 1. srpnjem ove godine. O tome sam proteklog tjedna osobno izvijestio i predsjednicu Vlade, u razgovoru u kojem se ona htjela informirati o tome kako napreduje rad Vijeća i vjerujem da će biti određenih rješenja«, kazao je za Vjesnik Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, komentirajući informaciju da se u četvrtak protekloga tjedna osobno sastao s premijerkom. Riječ je o sastanku koji je sam inicirao, kaže, ali je već unaprijed dogovoreno da će, kao koordinator umirovljeničkih udruga u Nacionalnom vijeću, premijerku povremeno izvijestiti o tome dokle su stigli razgovori, kao i o stavovima umirovljenika. Kaže da se predsjednica Vlade nije očitovala o zahtjevima, niti se to od nje sada očekivalo.

Spomenuto usklađivanje mirovina već od 1. srpnja ove godine - što bi umirovljenici osjetili s mirovinom za kolovoz, u rujnu, ali bi im tada bili isplaćeni i zaostaci za dva mjeseca - samo ove godine bi stajalo oko 60 milijuna kuna. Prvobitni stav predstavnika Vlade bio je da ta sredstva nije moguće osigurati, jer ove godine neće biti rebalansa proračuna, a nisu moguće ni preraspodjele kojima bi se došlo do tolikog iznosa, no razgovori o toj mogućnosti ipak su nastavljeni, kaže Vincek.

»Povjerenstvo u kojemu su predstavnici umirovljenika i Vlade utvrdilo je, međutim, da bi preraspodjela dijela sredstava bila moguća, dok bi se dio eventualno mogao namiriti iz sredstava koja se očekuju od turističke sezone«, kaže Vincek te dodaje kako vjeruje da će dogovor u tom smjeru ipak biti postignut. Tako bi mirovine od 1. srpnja ove godine ipak bile usklađene, i to za 0,4 posto, koliko prema švicarskoj formuli iznosi rast plaća i troškova života u prethodnom polugodištu, podijeljen na pola, što bi na prosječnu mirovinu od približno 2160 kuna bilo oko devet kuna povećanja. No, osim toga, to bi označilo i prekid dvogodišnje stanke u usklađivanju mirovina, odnosno nastavak njihova usklađivanja sukladno postojećim propisima, kaže Vincek.

To bi označilo i prekid dvogodišnje stanke u usklađivanju mirovina, odnosno nastavak njihova usklađivanja sukladno postojećim propisima

Druga točka o kojoj je bilo različitih mišljenja predstavnika Vlade i umirovljenika odnosi se na njihov zahtjev da se sadašnji dodatak uz mirovine, koji primaju novi umirovljenici (oni koji su umirovljeni nakon 1999., ako nisu štedjeli u drugom mirovinskom stupu), uključi u mirovinsku osnovicu. Ideja je da se na taj način spriječi mogućnost da neka buduća vlada zbog gospodarskih problema i nedostatka novca ukine ili revidira to pravo, pa umirovljenici ostanu bez njega, kaže Vincek. »No, predstavnici Vlade upozorili su nas da bi s uključivanjem dodatka u mirovinu dio umirovljenika ušao u red obveznika poreza. Prema računici koju smo dobili, minus bi iznosio između 30 i 57 kuna, no još mislimo da bi uključivanje dodatka u osnovicu bilo bolje rješenje nego da sve ostane kako jest«, kaže Vincek. [Marijana Matković]

Premijerku je, dodaje, informirao i o tome da posao u vezi sa sastavljanjem deklaracije za starije osobe i umirovljenike, čije su usvajanje tražili Sindikat i Matica umirovljenika, napreduje te da se konačni tekst može očekivati do 15. listopada. Naime, nakon što su umirovljenici dali svoj prijedlog deklaracije, na temelju kojega bi se, praktično, provela mini-reforma mirovinskog sustava, svoje su očitovanje dali iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Te primjedbe razmatra posebna radna grupa sastavljena od predstavnika Vlade i umirovljenika, koja bi do listopada trebala pripremiti konačni tekst deklaracije, kaže Vincek. Uz neke načelne promjene, tom su deklaracijom umirovljenici tražili i pravo udovca na dio mirovine iza umrloga supružnika, ali tako da to bude njegova druga mirovina, a ne tako da bira povoljniju mirovinu, kao što je sada slučaj. Za to, rečeno je već, vjerojatno neće biti novca, no predstavnici Vlade nisu isključili mogućnost da se dodatna mirovina ipak dodijeli najsiromašnijima, uz imovinski i prihodovni cenzus. Deklaracijom umirovljenici traže i da se u roku od dvije godine osigura da prosječna mirovina dosegne 50 posto prosječne plaće (sada se kreće oko 40 posto), s obvezom rasta do 60 posto u roku od pet godina, na što Vlada vjerojatno - s obzirom na projekcije troškova i očekivanih mirovina u sustavu generacijske solidarnosti - neće moći pristati.S druge strane, jedna od mjera o kojoj će dogovor, čini se, biti najlakši, vezana je uz nove umirovljenike koji su štedjeli u drugom stupu. Naime, Matica i umirovljeničke stranke koje su uključene u rad Vijeća slažu se o mogućnosti da se svim umirovljenicima koji su već ostvarili pravo na mirovinu iz drugog stupa omogući povratak u prvi, odnosno da se svima onima koji će tek ići u mirovinu omogući izbor povoljnije mirovine, i to odmah, u nekom kratkom roku, ili kasnije, u trenutku umirovljenja.Kako doznajemo od Vinceka i Lazara Grujića, koordinatora Bloka Umirovljenici zajedno, koji okuplja stranke članice Vijeća, početkom kolovoza održat će se sastanak Koordinacije na kojemu bi trebali i službeno biti potvrđeni stavovi umirovljenika o spomenutim zahtjevima. Nakon toga, oni će biti predstavljeni i javnosti na konferenciji za novinare. U međuvremenu, pak, očekuje se i novi sastanak radne grupe koja okuplja predstavnike umirovljenika i Vlade.