Nemamo pravo dalje betonizirati zelene površine ni zbog nas u osjetljivijoj dobi, ali posebno ne zbog budućih generacija.

KARLOVAC, 22. srpnja 2026. - Godinu je dana prošlo od kada smo u Gradskom vijeću usvojili Strategiju zelene urbane obnove Grada Karlovca. Ona jasno detektira da su gradovi „urbani toplinski otoci“, jednostavno rečeno gradovi imaju višu temperaturu zraka danju i noću od ruralne okolice, što rezultira i onečišćenjem zraka, povećanjem potrošnje energije i rizikom za ljudsko zdravlje, piše u Strategiji.

Treba istaknuti da će se zdravstveno opterećenje povezano s vrućinama povećavati s klimatskim promjenama i da je ključno da se uz nacionalne politike dizajniraju i lokalne zdravstvene i klimatske politike. Stvoriti održiviji i otporniji okoliš, posebno zbog starijih građana i male djece -  zadatak je svake odgovorne lokalne vlasti.

Naravno, Stranka umirovljenika Strategiju je podržala i za nju glasala, jer je po podacima Svjetske meteorološke organizacije 2023. godina  bila najtoplija u 174 godina klimatoloških mjerenja i dalje se samo ruše rekordi.

A što se događalo u Karlovcu unatrag godinu dana? Betonizirana je livada u Grabriku a sada gledamo destrukciju živog tkiva najstarijeg trga. Hoće li nakon sječe lipa sada na red doći i arboretumi?

Velik dio Karlovčana doslovno ne smije ljeti otići pješice do tržnice, jer nemaju koridora pješačke hladovine i riskiraju život. I opet netko nije mogao propustiti priliku da se kupi betonska galanterija, rezervoari, crpke, razne cijevi i ukloni 66 stabala, 42 na samom Trgu.

Mislim da i mala djeca razumiju da hladovina drveća ublažava zagrijavajući utjecaj sunčanog zračenja i da nam treba više drveća, općenito zelenih površina, da podloge s prirodnim pokrovom imaju ohlađujući učinak, jer vegetacija apsorbira manju količinu Sunčevog zračenja od asfalta, betona, metala...

Interakcija između meteoroloških, okolišnih i prostornih čimbenika je složena i pred svima nama velika odgovornost. Kao što sam prije godinu dana rekla s govornice Gradskog vijeća reći ću i sada. Nemamo pravo dalje betonizirati zelene površine ni zbog nas u osjetljivijoj dobi, ali posebno ne zbog budućih generacija.

Ne politiziram! Osvijestimo si da podaci s karlovačke meteorološke postaje (DHMZ) govore da 20 godina traje trend povećanja temperature. 2006. godina bila je vrlo topla, a ekstremno tople su bile 2007.8. i 9., pa opet redom godine od 2011.-2019. te onda i 2022. i 2023.

Nadale, 2020. godina bila je sušna, 2011. ekstremno sušna. Ali imali smo i osam kišovitijih godina od prosjeka, od kojih je 2013. bila vrlo kišovita, a 2014. ekstremno kišovita.

Koji je spas kod obilnih kiša? Dovoljno korijenja snažnog drveća, dakle ne samo bilo koja vegetacija, trava i grmlje, već drveće, da se u kritičnom danu u tlu može zadržati dovoljno vode da se ona ne sunovrati prebrzo u korita rijeka i uzrokuje poplave. Betonsko opločenje poput novog grabričkog parka sasvim je nešto suprotno od toga.

Rezultira prvo bujičnim urbanim poplavama, a onda i izlijevanjem rijeka.

Da, riječ je o klimatskim promjenama i slijedi nam borba za prilagodbu na klimatske promjene.

Drugi pravac djelovanja je upravljanje rizicima i katastrofama. Možda uskoro, zbog ljetnih oluja, kojih je također sve više.

Za SU gradska vijećnica Vesna Horvat

Klikom na Index.hr pogledajmo detalje i policijsko zadržavanje aktivistice Građanske inicijative Jablanovi Vere