Iz krize ćemo izaći krajem godine, statistički, ne i realno

Objavljeno: 11.7.2011

S bivšim glavnim SDP-ovim strategom, ministrom gospodarstva u vladi Ivice Račana, razgovarali smo o predstojećim izborima, žetvi, izlasku Hrvatske iz krize.
Hrvatska teško izlazi iz krize, prema određenim pokazateljima, oporavlja se sporije od drugih zemalja u regiji. Što je po Vašem mišljenju razlog?
- Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Europi, osim Grčke, koja ima u prvom polugodištu negat

- Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Europi, osim Grčke, koja ima u prvom polugodištu negativnu stopu rasta. Njemačka će imati ove godine preko tri posto, zemlje u tranziciji poput Poljske četiri posto, Srbija, BiH, Slovenija..., svi će biti pozitivni. Nažalost, Hrvatska ne. Imamo i pad industrijske proizvodnje u prva četiri mjeseca, a ona je temelj. Očekujem u drugom polugodištu malo bolju situaciju zbog žetve i turističke sezone. Vjerujem da ćemo statistički na kraju godine izići iz recesije, ali realno ne. Zapelo je jer smo deindustrijalizirali zemlju, sve je manje vlastitih domaćih proizvoda, visoko smo se zadužili, za te dugove smo kupovali inozemnu robu, a malo ulagali u proizvodne kapacitete. Nemamo radnih mjesta, a imamo dugove i kao država i kao pojedinci. Radikalno bi se u tom smislu trebala izmijeniti politika.

Najavili ste samostalan izlazak na predstojećim, parlamentarnim izborima?
- Planiram i organiziram izbore u svih 11 izbornih jedinica. Okupit ću oko sebe prijatelje, kolege koji imaju iste stavove. Neće tu biti ideološke isključivosti ni ideološke borbe. Smatram da je zadatak hrvatske politike više od 95 posto neideološki. Bez agresije i ekstremizma, bez diskriminacije prema religioznoj, glazbenoj, sportskoj orijentaciji. U toj organizaciji je potrebna infrastruktura, pa ostvarujem suradnju s manjim strankama koje ne pripadaju ni jednoj poznatoj ideološkoj grupaciji i s nezavisnim listama u lokalnim jedinicama koje su dobivale po nekoliko puta izbore. Sa svojim stožerom bih tome dao nacionalni štih. Puno je ponuda, a različiti su interesi. Gdje se poklope - idemo u suradnju.

Što očekuje Slavoniju i Baranju u Europskoj uniji, posebice o pitanju poljoprivrede?
- Slavonija i Baranja imaju velike potencijalne mogućnosti, no kako će ih iskoristiti u Europskoj uniji ovisi o Vladi i sustavu. Mi imamo obvezu uplate određenih sredstava u EU, oko milijardu i nešto eura, a imamo mogućnost povući dvije milijarde. Međutim, može se dogoditi da ne povučemo ni pola toga, poput nekih zemalja mnogo nerazvijenijih od nas - uplatile su svoj dio, a nisu se pripremile da povuku ono što mogu. To ovisi o pripremljenosti hrvatske politike, organizaciji hrvatskog sustava, s ciljem da strukturira domaće projekte i gospodarstvo kako bi iz EU izvukli ono maksimalno. EU ne daje ništa direktno, nego mogućnosti.

Maja MUŠKIĆ