Svjetski je dan hospicija i palijativne skrbi, imamo loše organiziran sustav, evo konkretnog primjera

U Karlovačkoj županiji, kao i drugdje u Hrvatskoj, nije ni obilježen današnji Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi. U proračunu županije za 2026. godinu postoji stavka za održavanje računalnog programa Registra korisnika palijativne skrbi u okviru Doma zdravlja Karlovačke županije. Osiguran je iznos od 6.155 eura. Identičan je iznos bio osiguran i za tekuću 2025. godinu.

No čini se da postoji samo „katalog kontakata u palijativnoj skrbi“,  registar ne postoji, kao uostalom ni integrativni u Republici Hrvatskoj. Nevjerojatno je da u 2025. godini još nemamo nacionalni registar palijativnih pacijenata, niti nacionalnu mrežu za terapiju boli, nemamo ni standardizirane protokole i smjernica u palijativi.

Odsjek za hrvatske branitelje, zdravstvo i socijalnu skrb KŽ je na pitanje članice Odbora za umirovljenike Županijske skupštine Vesne Horvat (SU) odgovorio pisano „da su mobilni timovi, odnosno mobilne ambulante u Karlovačkoj županiji tek u začetku“.

U odgovoru također stoji: „u Domu zdravlja KŽ predviđena dva tima i potpisivanje ugovara s Ministarstvom zdravstva oko isporuke vozila tek slijedi. U proračunu KŽ planirana su sredstva za ta dva tima i to po prvi puta, a način ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji definira kadrovske normative i iznos po timu, tek slijedi“, stoji u odgovoru.

Međutim javno zdravstvena mreža predviđa za KŽ tri mobilna tima, kao najveći mogući broj timova, stoji također u odgovoru, te mi u Stranci umirovljenika očekujemo da se u startu Županijska skupština i KŽ, osobno županica Martina Furdek Hajdin, te Dom zdravlja izbore za tri tima, po svim normativima i standardima, jer riječ je o velikoj županiji sa 25 posto stanovništva starijeg od 65 godina.

Na upit Stranke umirovljenika odgovorili su Iz Ministarstva zdravstva (prije nekoliko mjeseci), da će Nacionalni program razvoja palijativne skrbi (zadnji pisan 2017.) biti sukladan Bijeloj knjizi o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi, kao i Europskog udruženja za palijativnu skrb (EAPC).

Da će posebna pažnja biti posvećena razvoju palijative za djecu, hrvatske branitelje, osobe s uznapredovalim demencijama, kao i za bolesnike na respiratoru, gerijatrijske bolesnike i za osobe s invaliditetom.

Ali na primjeru Karlovačke županije, u kojoj godišnje umire gotovo dvije tisuće ljudi, te minimalno polovica tih ljudi i njihove obitelji trebaju stručnu pomoć i njegu za dostojanstveno bolovanje od neizlječivih bolesti, sve do smrti. Tome treba dodati da je riječ o ponajvećoj županiji koja bi već zbog prostora trebala tri tima. Iskustvo kako urediti tu delikatnu uslugu postoji, jer još 01.09.2017. godine počeo je s radom Centar za koordinaciju palijativne skrbi Karlovačke županije. Iako na početku odgovora KŽ stoji da je sve u začetku, na kraju odgovora stoji da sada u Domu zdravlja rade dva palijativna tima, te da sukladno mogućnostima Dom zdravlja KŽ u budućem periodu  planira popunjavanje trećeg mjesta u mreži mobilnih timova za palijativnu skrb.

Palijativna skrb je aktivna i sveobuhvatna skrb za bolesnike s neizlječivim, uznapredovalim bolestima, usmjerena na poboljšanje kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji. Cilj joj je ublažiti patnju i simptome poput boli, te pružiti psihosocijalnu i duhovnu podršku, ne ubrzavajući niti odgađajući smrt, već ju afirmirajući kao normalan proces. Palijativna skrb može se provoditi kod kuće, u bolnici ili u posebnim ustanovama. 

Da bi se to postiglo premalo je i bolničkih palijativnih kreveta, a nema ni hospicija.

U bolnici u Dugoj Resi ih je 25, a u Ogulinskoj i Karlovačkoj bolnici samo po pet, a navodno se i ti u Karlovcu koriste za akutne bolesnike i nema palijativne njege.

To je premalo i županijska vijećnica Stranke umirovljenika Ksenija Drakulić tražit će i inzistirati u svom radu da se poveća broj palijativnih kreveta u te tri bolnice, da se formiraju tri mobilna palijativna tima, te da se formira i hospicij. Štoviše tri hospicija sa po dvadeset do 25 postelja.

Na inicijativu saveza udruga Worldwide Hospice Palliative Care Alliance (WHPCA) unatrag 20 godina se u svijetu na drugu subotu listopada  obilježava Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi, pri čemu su potpora obilježavanju i Svjetska zdravstvena organizacija i mnogobrojne institucije usmjerene unaprjeđivanju prava pacijenata.

Kod nas je taj dan u suorganizaciji Grada Zagreba obilježila danas tek  Udrugu La Verna. Njena je predsjednica Blaženka Eror Matić rekla da palijativa ne smije „ovisiti o entuzijazmu pojedinaca i povremenim projektima", da Hrvatskoj treba "sustavno nacionalno rješenje o palijativnoj skrbi".

Vesna Horvat, predsjednica Županijske organizacije Stranke umirovljenika Karlovačke županije

 

Antena Zadar: Na sveopće oduševljenje uzvanika, gradonačelnik je i zaplesao s damama iz udruga umirovljenika, a ... (opširnije)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je pustilo nacrt odluke kojom ... (opširnije)

Mirovina.hr: Pogledamo li samo mirovine prema općim propisima, za svih 1,13 milijuna korisnika prosjek je 560 ... (opširnije)

18. studenoga - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i ... (opširnije)

U Rovinju je 17. studenog Grad Rovinj-Rovigno odao počast žrtvama Domovinskog rata. Polaganjem cvijeća i paljenjem ... (opširnije)

Klub vijećnika SDP-Možemo!-SU pozvao rovinjskog gradonačelnika Emila Nimčevića (IDS) da u najkraćem zakonskom roku uputi u ... (opširnije)

Gostujući u emisiji Novi dan na N1 televiziji predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić ustvrdio je da ... (opširnije)

Pročitajmo, promislimo, nema predaje! Ovako nam je lekciju očitao portal Moje vrijeme. Svim umirovljenicima. (opširnije)

Hrt je na svom portalu s tiskovne konferencije Stranke umirovljenika izvijestio ovako (klik na link). Stranka umirovljenika ... (opširnije)

Kada se prosječna radnička mirovina od 636 eura stavi u odnos sa prosječnom plaćom od 1446 ... (opširnije)