Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica Stranke umirovljenika Vesna Horvat Strategiju je podržala, ali je tijekom rasprave oštro zatražila u ime starih bolesnih i male djece, kao i zbog budućih generacija, da Strategija ne bude usvojena samo pro forma.

Strategija jasno detektira da su gradovi „urbani toplinski otoci“, jednostavno rečeno gradovi imaju višu temperaturu zraka danju i noću od ruralne okolice, što rezultira i onečišćenjem zraka, povećanjem potrošnje energije i rizikom za ljudsko zdravlje, piše u Strategiji.

Treba istaknuti, rekla je Horvat, da će se zdravstveno opterećenje povezano s vrućinama povećavati s klimatskim promjenama i da je ključno da se uz nacionalne politike dizajniraju i lokalne zdravstvene i klimatske politike. Stvoriti održiviji i otporniji okoliš zadatak je svake odgovorne lokalne vlasti.

Evo teksta daljnjeg govora:

Naravno, za Stranku umirovljenika Strategija je dobrodošla, jer po podacima Svjetske meteorološke organizacije 2023. godina je bila najtoplija u 174 godina klimatoloških mjerenja.

A što se danas događa u Grabriku, paralelno s izradom i usvajanjem Strategije gradi se betonizirani parkić, valjda je cilj takve odluke da se ne mora kositi, niti  na jesen brinuti o lišću.

A stariji građani, mala djeca i bolesni ljudi neka pate. Dio njih doslovno ne smiju ljeti otići pješice do tržnice, jer nemaju koridora pješačke hladovine i riskiraju život. I opet netko nije mogao propustiti priliku da se kupi puuuuno betonske galanterije i zabetonira još jedna zelena površina. Koju sada zovemo parkom.

Mislim da i mala djeca razumiju da hladovina drveća ublažava zagrijavajući utjecaj sunčanog zračenja i da nam treba više drveća, općenito zelenih površina, pa i zelenih krovova i zidova. Naime, podloge s prirodnim pokrovom imaju ohlađujući učinak jer vegetacija apsorbira manju količinu Sunčevog zračenja od asfalta, betona, metala... Šuma prima još manje radijacije jer se od 10 do 30 posto reflektira od gornjeg sloja krošanja i ne dopire do šumskog tla, itd.

Ponavljam, mi u Stranci umirovljenika Strategiju pozdravljamo, ali svaka je strategija sama po sebi ništa. Interakcija između meteoroloških, okolišnih i prostornih čimbenika je složena i pred svima nama u ovoj dvorani je velika odgovornost. U Karlovcu živi 44 posto svih stanovnika Karlovačke županije (49.377), prosječna dob je 46 godina (hrvatski prosjek je 44 godine).

Prosječno je u Hrvatskoj udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu 22 posto, u Karlovcu nas je skoro 25 posto i taj će postotak rasti. Nemamo pravo dalje betonizirati zelene površine ni zbog nas u osjetljivijoj dobi, ali posebno ne zbog budućih generacija.

Ne politiziram! Osvijestimo si da podaci s karlovačke meteorološke postaje (DHMZ) govore da 20 godina traje trend povećanja temperature. 2006. godina bila je vrlo topla, a ekstremno tople su bile 2007.8. i 9., pa opet redom godine od 2011.-2019. te onda i 2022. i 2023.

2020. godina bila je sušna, 2011. ekstremno sušna. Ali imali smo i osam kišovitijih godina od prosjeka, od kojih je 2013. bila vrlo kišovita, a 2014. ekstremno kišovita.

Koji je spas kod obilnih kiša? Dovoljno korijenja snažnog drveća, dakle ne samo bilo koja vegetacija, trava i grmlje, već drveće, da se u kritičnom danu u tlu može zadržati dovoljno vode da se ona ne sunovrati prebrzo u korita rijeka i uzrokuje poplave. Betonsko opločenje poput novog grabričkog parka sasvim je nešto suprotno od toga.

Rezultira prvo bujičnim urbanim poplavama, a onda i izlijevanjem rijeka.

Da, riječ je o klimatskim promjenama i slijedi nam borba za prilagodbu na klimatske promjene. Kako?  Projektima kojima neće biti cilj da nešto bude samo lijepo ili da donese zaradu građevinskoj operativi i političarima (po modelu, a gdje sam tu ja?),  nego da svaka investicija ujedno služi i podizanju klimatske otpornosti grada.

Drugi pravac djelovanja je upravljanje rizicima i katastrofama. Možda uskoro, zbog ljetnih oluja, kojih je također sve više.